Više od petnaest godina nakon što je upozorio na „eroziju američke demokracije pod pritiskom velikog novca”, prof. dr. sc. Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu danas procjenjuje da je stanje u SAD-u „puno gore” nego 2000-ih.
Kulenović podsjeća da se temeljni problem nije promijenio: astronomski troškovi kampanja i ovisnost političara o velikim donacijama. „Politički kandidati bez ozbiljnog financijskog zaleđa ne mogu realno biti izabrani”, upozorava profesor i dodaje da izabrani dužnosnici potom prvenstveno odgovaraju sponzorima, a tek onda biračima.
Prema njegovu tumačenju, posljedice su vidljive u nizu ključnih politika – od zdravstva i studentskih dugova do regulacije oružja i zaštite okoliša – gdje usvojeni zakoni „stoje u potpunoj suprotnosti s onim što zagovara velika većina američkih građana”.
Najdrastičniji primjer vidi u ukidanju Glass-Steagallova zakona, čime je bankama ponovno dopušteno spajanje komercijalnog i investicijskog poslovanja. Kulenović smatra da je upravo ta deregulacija „glavni okidač financijske krize 2008.” i simbol kako korporativni interesi potiskuju javno dobro.
Danas, kaže, američka je demokracija dvostruko pritisnuta: starom oligarhijom novca i novom, spektakularnom politikom „Trump showa” koja potkopava institucionalne kočnice i ravnoteže. „Ako se ne riješi utjecaj velikog novca, a istodobno se nastavi erozija ustavnih ograničenja izvršne vlasti, SAD rizikuje gubitak najvrjednijih elemenata vlastite demokratske tradicije”, zaključuje Kulenović.
