Već danima društvene mreže bruje o mogućim kaznama za berbu omiljene istarske gljive blagve (Amanita caesarea), lokalno zvane giordana. Iako su brojke – do 4 000 eura – mnoge šokirale, propis je u hrvatskom zakonodavstvu prisutan više od desetljeća, samo je prvotno bio izražen u kunama.
Blagva je na popis strogo zaštićenih vrsta uvrštena još 2013. Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama, koji obuhvaća više od 300 gljiva. Isti dokument navodi da se ugrođene vrste smiju sakupljati isključivo u znanstvene ili obrazovne svrhe, uz posebnu dozvolu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Kazne propisuje Zakon o zaštiti prirode. Za branje bilo koje zaštićene divlje zavičajne vrste, uključujući blagvu, predviđene su novčane sankcije od 7 000 do 30 000 kuna, što danas odgovara iznosu između 929 i 4 000 eura. Kaznu riskiraju i oni koji gljivu pokupe samo za vlastitu kuhinju.
Sezona blagvi u Istri upravo završava, a košare su i ove jeseni bile pune. Mnogi se zato pitaju koliko je opravdana tako stroga zaštita. Pokojni mikolog i profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu Romano Božac već je 2010. osporavao razlog za zabranu:
„Blagva je zaštićena, a poznato je da je beru gotovo svi. Ona neće nestati zato što je ljudi beru, već iz drugih razloga, napose promjena u staništu.”
Božac je pritom isticao paradoks: lisičarka, čija je populacija na zagrebačkom području gotovo nestala u posljednjih 30 godina, nije uvrštena među zaštićene vrste.
Unatoč dvojbama stručnjaka, zakon je jasan. Tko se i iduće jeseni uputi u šumu po „carsku” gljivu bez službene dozvole, mogao bi je platiti skuplje nego ikad – do 4 000 eura, potvrđuju iz Državnog inspektorata.