Umjetna inteligencija u razredu može biti sjajan pomagač, ali nije čarobni štapić – glavna je poruka novoga izvješća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Sofisticirani chatbotovi poput Geminija, Claudea i ChatGPT-a dokazano pomažu učenicima da brže i točnije riješe pojedine zadatke. Međutim, istraživači upozoravaju na razliku između uspjeha u rješavanju zadataka i stvarnoga napretka u učenju.
„Prebacivanje kognitivnih zadataka na općenite chatbotove stvara rizik od metakognitivne lijenosti i neangažiranosti pojedinaca”, navodi OECD. U praksi to znači da se djeca, naviknuta da aplikacija „odradi” teži dio posla, manje trude razumjeti gradivo i povezivati informacije.
Ključni nalazi izvješća: • Učenici s pristupom AI-ju tijekom vježbi postižu bolje rezultate od vršnjaka. • Prednost nestaje – pa čak prelazi u minus – čim im se pristup uskrati, primjerice na ispitu. • Specijalizirani obrazovni AI alati daju trajniji doprinos znanju nego opći chatbotovi. • Neiskusnim učiteljima takvi alati mogu podići kvalitetu nastave.
OECD stoga savjetuje da škole tehnologiju uvode selektivno i s jasnim ciljem: obogatiti proces učenja, a ne zamijeniti kognitivni napor niti oslabjeti ljudske odnose u razredu. „AI nije zamjena za ljude”, podsjeća organizacija, već sredstvo za prilagodbu nastave različitim potrebama i sposobnostima učenika.
Sličan zaključak donijela je i skupina američkih znanstvenika prošle godine. U studenome su utvrdili da proučavanje teme uz pomoć chatbotova često vodi „površnom znanju”, dok tradicionalno pretraživanje interneta potiče aktivnije i dublje učenje.
OECD poručuje: cilj obrazovanja ostaje razvoj ključnih ljudskih vještina – samostalnog razmišljanja, logičkog povezivanja i kreativnosti. Umjetna inteligencija može biti vrijedan saveznik, ali samo ako je učenici i nastavnici koriste promišljeno.