Odojak već desetljećima zauzima središnje mjesto na silvestarskim i novogodišnjim stolovima. U mnogim je europskim kulturama svinja simbol napretka i sreće jer, kako se kaže, „gura naprijed” dok kopa, a tanjur kiselog kupusa pokraj pečenke priziva dugovječnost i obilje.
Nutritivni aduti U stotinu grama svinjetine nalazi se približno 25 do 30 grama visokokvalitetnih proteina. Meso je pritom značajan izvor vitamina B1, B6 i B12 te minerala poput željeza, cinka i selena, ključnih za energiju, imunitet i zdrav živčani sustav. Ne sadrži ugljikohidrate, a dio masnoća čine korisne nezasićene kiseline.
Tamna strana pečenke Kao i ostala crvena mesa, odojak donosi i veće količine zasićenih masnoća i kolesterola, što pri pretjeranoj konzumaciji može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Još je rizičnija prerađena svinjetina – kobasice, slanina i slični proizvodi s nitratima i nitritima povezani su s većom pojavnosti pojedinih vrsta raka. Opasnost prijeti i od nedovoljno termički obrađenog mesa koje može prenijeti bakterije i parazite.
Tko treba biti oprezan Zdrave odrasle osobe odojak mogu jesti povremeno i u umjerenim porcijama, dok se osobe s povišenim kolesterolom, srčanim tegobama, trudnice i imunokompromitirani trebaju ograničiti ili u potpunosti izbjegavati masne zalogaje. U židovskoj i islamskoj tradiciji svinjetina je u potpunosti zabranjena.
Pet pravila za zdraviji užitak • birati nemasne dijelove poput filea ili buta; • ograničiti porciju na 120–150 grama; • kombinirati meso s povrćem, a ne s masnim prilozima; • izbjegavati procesirane proizvode; • osigurati temeljito pečenje radi sigurnosti hrane.
Poruka je jasna: odojak može biti simbol zajedništva i dobre sreće, ali blagdanski stol vrijedi nadopuniti mjerom, kako bi se nova godina dočekala i – zdravija.