Tim Andrews (67) upisao se u medicinske anale kao prvi čovjek koji je najprije živio s genetski modificiranim svinjskim bubregom, a zatim primio i ljudski organ.
Andrewsu, oboljelom od dijabetesa i terminalnog zatajenja bubrega, 25. siječnja 2025. presađen je svinjski bubreg. S organom – kojem je dao ime Wilma – živio je rekordnih 271 dan te za to vrijeme izbjegao iscrpljujuću dijalizu. „Nitko nikad nije prešao taj most. To je stvarno nevjerojatno!”, kazao je iz bolničke sobe.
Kad su se u listopadu pojavili znakovi odbacivanja, Wilma je uklonjena, a Andrews se vratio na aparat koji u nekoliko sati tjedno pokušava obaviti posao za koji su prirodni bubrezi zaduženi 24 sata dnevno. Posljedice su bile brze: gubitak energije, mučnina, pa čak i srčani udar šest mjeseci nakon početka dijalize.
Prekretnica je stigla nešto prije ponoći 12. siječnja ove godine. Liječnici su mu javili da je pronađen gotovo savršeno podudaran ljudski bubreg, a operacija je obavljena sljedećeg jutra u 8 sati. Andrews bi, prema procjenama liječnika, kući u New Hampshire mogao već ovoga petka.
Pionirski most • U Sjedinjenim Državama više od 100 000 ljudi čeka transplantaciju organa; oko 80 % treba bubreg. • Od 800 000 pacijenata s bubrežnim zatajenjem, gotovo 70 % ovisi o dijalizi, a petogodišnja stopa preživljenja iznosi tek 40 %. • Genetski modificirani svinjski organi dizajnirani su tako da smanje rizik odbacivanja i odgovaraju ljudskoj anatomiji.
Za Andrewsova nefrologa, dr. Leonarda Rielu, ksenotransplantacija je „most“ koji pacijente drži na životu dok ne stigne trajno rješenje. Wilma je Andrewsu omogućila devet mjeseci bez dijalize, a novostečeni podaci o odbacivanju već su poboljšali terapije za sljedeće dobrovoljce: od njegove operacije izvedene su još dvije svinjsko-ljudske transplantacije, a uskoro počinje i kliničko ispitivanje.
Stručnjaci vjeruju da bi, kako se tehnologija bude usavršavala, svinjski organi mogli postati trajna opcija. „U budućnosti mislim da će jedan pacijent s bubrežnim zatajenjem tijekom života prolaziti kroz više ksenotransplanata i alotransplanata”, procjenjuje transplantacijski kirurg dr. Robert Montgomery.
Andrews je zahvalan: „Da nisam uzeo Wilmu, danas bih bio mrtav. Sada razmišljam o godinama. Mogu planirati budućnost.”