Američke vlasti i tehnološke tvrtke posljednjih godina proširile su spektar alata za praćenje građana – od ulica na kojima se održavaju prosvjedi do sudnica i granica. Istodobno raste zabrinutost civilnog društva zbog učinaka takvog nadzora na temeljna prava.
Prosvjednici pod povećalom kamera i algoritama Savjeti za „sigurno prosvjedovanje u eri nadzora” upozoravaju da policija danas raspolaže sofisticiranim sustavima prepoznavanja lica, lociranja mobitela i presretanja komunikacija. Aktivisti stoga preporučuju deaktiviranje biometrijskih otključavanja, korištenje šifriranih aplikacija i pažljivo upravljanje metapodacima kako bi smanjili digitalni otisak.
Digitalna forenzika sve češće presudna Slučaj trojice maloljetnika iz Colorada, koji su gotovo izbjegli kazneni progon za ubojstvo dok istražitelji nisu analizirali njihove Google pretrage, ilustrira moć digitalnih tragova. Takve istrage oslanjaju se na povijest pretraživanja, geolokacijske zapise i druge podatke koje korisnici često nesvjesno ostavljaju.
DNK djece pohranjena u FBI-jev sustav Carinska i granična služba (CBP) otišla je korak dalje prikupljanjem briseva DNK djece migranata, neke stare svega četiri godine. Uzorci završavaju u bazi koju vodi FBI, čime se otvara mogućnost budućeg praćenja te djece ako ikad dospiju u kazneni postupak.
Tehnologija u rukama političara i korporacija Bivši suradnici republikanske kongresnice Nancy Mace tvrde da ih je tražila izradu lažnih računa i botova na društvenim mrežama kako bi umjetno povećala vlastitu popularnost. S druge strane, tvrtke poput Wayma prikupljaju goleme količine videozapisa autonomnih vozila, ali ne otkrivaju koliko dugo čuvaju snimke ni komu su dostupne.
Migrantske zajednice razvijaju vlastite alate Dok institucije jačaju nadzor, nedokumentirani migranti u SAD-u sve češće koriste društvene mreže za dojavljivanje lokacija racija Imigracijske i carinske službe (ICE), gradeći improviziranu mrežu ranog upozoravanja.
Vojna prisutnost, ograničene ovlasti Raspoređivanje više od 700 marinaca tijekom prosvjeda u Los Angelesu izazvalo je raspravu o granicama civilno-vojnih odnosa. Pentagonovi propisi zabranjuju vojnicima uhićenja i provođenje nadzora, no kritičari upozoravaju na „dugoročnu opasnost” presedana.
Što građani mogu učiniti? Stručnjaci za privatnost savjetuju osnovne korake: korištenje dvofaktorske autentifikacije, ažuriranje softvera, oprez pri dijeljenju osobnih podataka i redovito brisanje nepotrebnih digitalnih tragova. „Tko kaže da nema što skrivati, najčešće ne shvaća koliko podataka već dijeli”, zaključuje jedan od autora vodiča za zaštitu podataka.
Trendovi pokazuju da će se tehnološki nadzor samo širiti. Koliko će daleko ići – ovisit će o zakonodavcima, sudovima i građanima koji zahtijevaju transparentnost i zaštitu privatnosti.