Tiho, uz dvije mise zadušnice i polaganje cvijeća, u selima Kozica i Rašćane obilježena je 83. godišnjica jednog od najtežih četničkih zločina u Dalmaciji. Tijekom talijansko-četničke operacije „Albia” potkraj kolovoza 1942. postrojbe iz istočne Hercegovine, pod zapovjedništvom majora Petra Baćovića i uz izravne veze s Dražom Mihailovićem, spalile su čitava naselja te usmrtile više od 140 mještana – prema svjedočenjima lokalnog stanovništva čak 270.
Preživjeli Dobroslav Ravlić iz Kozice sjeća se „mirisa paljevine i krvi nevine djece, staraca, trudnica i muškaraca”, a podsjeća i da je u selu zapaljeno 397 kuća i staja, oko 85 % svih objekata.
Unatoč težini zločina, ovogodišnjoj komemoraciji nisu nazočili državni ni županijski dužnosnici, a izostao je i vrgorački gradonačelnik Mile Herceg. Umjesto njega vijenac je položio komunalni redar, što je izazvalo negodovanje dijela mještana i sudionika.
Predsjednik Gradskog vijeća Rudolf Grljušić (HDZ), jedini viši gradski predstavnik na skupu, najavio je da će tražiti višu razinu protokola: „Obilježavanje i protokol treba podignuti na jednu višu organizacijsku razinu.” Grljušić je otkrio da ga je „komunalni redar tri-četiri dana prije obljetnice” obavijestio kako će predstavljati grad jer je gradonačelnik spriječen.
HDZ-ovi vijećnici podijelili su se kako bi pokrili sve lokacije: Antonija Franić bila je u Kozici, a Grljušić u Rašćanima. Zamjenik predsjednika Vijeća Pero Jelavić Ćuk (Domovinski pokret) u zadnji je trenutak otkazao zbog službenog puta, dok vijećnici SDP-a i NLM-a uopće nisu došli.
Gradonačelnik Mile Herceg do zaključenja teksta nije odgovorio na upite o razlozima svojeg izostanka ni o odluci da ga predstavlja komunalni redar.