Blagdanski stolovi tradicionalno obiluju pečenjima, francuskom salatom, kolačima i čašicom više, pa se mnogi već sada boje onoga što će vidjeti na vagi 1. siječnja. No, prema riječima dvoje hrvatskih stručnjaka za prehranu, panika o pet kilograma viška u tjednu dana – nema temelja.
Magistrica nutricionizma Ana Majić objašnjava da bi za pet kilograma čistog masnog tkiva trebalo svaki dan unijeti oko 7 000 kalorija više od potrebnog, što je „gotovo nemoguće ili veoma rijetko postići”. Prosječan blagdanski suficit kreće se, kaže, između 500 i 1 000 kalorija dnevno, što bi se do kraja tjedna moglo pretvoriti u 0,5 do 1 kilogram dodatne tjelesne mase.
Povrh toga, dio kilograma koje vaga pokaže zapravo je – voda. Višak ugljikohidrata pohranjuje se u obliku glikogena, a svaki gram glikogena veže tri grama vode. Još malo tekućine zadržat ćemo i zbog većeg unosa soli iz suhomesnatih proizvoda i grickalica.
Sličnu računicu iznosi i Nenad Bratković, magistar nutricionizma i fitofarmacije. U krajnje pasivnom scenariju – bez ikakve šetnje i uz stalno „grickanje” – moguće je nagomilati 1 500 do 2 000 suvišnih kalorija dnevno. „Kroz sedam dana to je oko 10 000 kalorija, ekvivalent otprilike jednog kilograma masnog tkiva”, kaže Bratković.
Najveći krivci za dodatni unos energije skrivaju se u kombinaciji škrobnih namirnica s masnim umacima (pečenja s tjesteninom ili krumpirom, francuska salata) te u desertima i alkoholu. Rješenje? Obogatiti tanjur vlaknima i proteinima, ograničiti porcije slastica i u raspored druženja ubaciti barem kratku šetnju.
Majić zato poručuje: „Ako ostatak godine jedemo uravnoteženo i krećemo se, kratkoročni blagdanski višak neće narušiti naše metaboličko zdravlje.” Drugim riječima, uživanje u božićnom ručku ne mora završiti novogodišnjom grižnjom savjesti – ali ipak se isplati ostati umjeren i prošetati nakon deserta.