Političke napetosti u Bosni i Hercegovini ponovno rastu dok se stranke nadmeću oko toga tko će voditi predstojeće pregovore s Europskom unijom – iako datum njihova početka još nije ni dogovoren.
Bosna i Hercegovina je zeleno svjetlo za otvaranje pregovora dobila još u ožujku 2024., no umjesto zajedničke strategije, parlamentarna je arena postala bojište za raspodjelu funkcija. Zastupnički dom državnog parlamenta krajem listopada izglasao je da upravo to tijelo imenuje glavnog pregovarača, što je potaknulo lavinu prijedloga, ali i žestoke prigovore.
Glavna imena
• SDP BiH – profesorica Lejla Ramić-Mesihović
• Naša stranka – profesorica Lejla Hasanović
• SDS – bivši ministar Mirko Šarović
• PDP – bivši veleposlanik Branko Nešković
Stranke s hrvatskim predznakom zasad nisu predložile kandidata. HDZ BiH kategorički odbacuje cijeli postupak smatrajući da je imenovanje u nadležnosti Vijeća ministara.
„To bi bilo grubo derogiranje parlamentarne skupštine BiH... otvara se ‘Pandorina kutija’ koja je vrlo opasna za BiH”, upozorio je HDZ-ov zastupnik Predrag Kožul.
Dva bloka pod istim krovom Odluku su podržali bošnjačko-građanski blok vladajuće koalicije uz pomoć oporbenih stranaka iz Republike Srpske, dok su protiv bili HDZ i SNSD Milorada Dodika. Time je još jednom potvrđeno postojanje dviju de facto koalicija na državnoj razini: jedna uključuje SNSD, a druga ga isključuje zbog Dodikovih secesionističkih poteza.
Iako se SNSD našao u manjini, inzistira na vlastitom kandidatu – u kuloarima se spominje Dodikova savjetnica Ana Trišić Babić – pozivajući se na raniji dogovor o nacionalnoj rotaciji vodećih dužnosti.
U SDP-u ne vide problem u postupku Zastupničkog doma. „Ako netko misli da je nešto neustavno, neka se obrati Ustavnom sudu BiH”, poručio je zastupnik Saša Magazinović.
Europska komisija čeka jedinstven glas Politički raskol već je blokirao donošenje zakona o sudovima i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću – ključnih preduvjeta koje Bruxelles traži prije prvog pregovaračkog poglavlja. U nedavnom izvješću Komisija je ponovno naglasila hitnost tih reformi i imenovanja pregovaračkog tima.
Šef Delegacije EU-a u BiH Luigi Soreca podsjetio je da Bruxelles „ne želi arbitrirati” oko imenovanja: „Glavni pregovarač mora nastupati jednim glasom u ime cijele zemlje i raspolagati resursima za učinkovito vođenje pregovora.” Dodao je da je i dalje moguće održati prvu međuvladinu konferenciju do kraja 2025., ali je upozorio: „Do sada je bespotrebno izgubljeno mnogo vremena.”
Dok susjedne Crna Gora i Albanija, na koje se Soreca otvoreno pozvao, bilježe napredak, Sarajevo bi svoje unutarnje prijepore moglo platiti novim kašnjenjem na europskom putu – putu koji već godinama stoji na mjestu.
