Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih najavilo je da će se od jeseni kurikul „Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene” provoditi u svim razredima srednjih škola diljem Hrvatske.
Prema podacima Ministarstva, program o AI-ju već obuhvaća 5 455 učenika u 147 osnovnih i 93 srednje škole. Za sada se izvodi kao izvannastavna aktivnost za učenike od petog do osmog razreda osnovne škole te kao fakultativni predmet u drugom i trećem razredu srednje škole. Od školske godine 2026./2027. kurikul bi trebao biti dostupan svim srednjoškolcima.
Kurikul je pripremila radna skupina sastavljena od nastavnika, pedagoga, računalnih stručnjaka, gospodarskih predstavnika i CARNET-a, a trenutačno prolazi reviziju nakon akcijskog istraživanja provedenog tijekom školske godine 2024./2025. Prilagodbe se odnose na ciljeve, ishode učenja, sadržaje i nastavne metode.
U program su najčešće uključeni profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, za koje su osigurane dodatne edukacije i webinari „Nastavnici za nastavnike”.
Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) pozdravlja širenje predmeta. Izvršna direktorica Lorena Barić ističe da „AI više nije stvar tehnološkog entuzijazma, već postaje sastavni dio gotovo svakog područja – od medicine i prava do kreativnih industrija i poljoprivrede”.
Barić smatra da osnove AI pismenosti trebaju postati dio opće kulture te upozorava kako je „ključni izazov nije sadržaj predmeta nego njegova kvaliteta provedbe, osobito priprema nastavnika”. Dodaje da interdisciplinarni pristup mora obuhvatiti etiku, društvene učinke, logičko razmišljanje i kreativne primjene.
CroAI naglašava potrebu za jednakim pristupom svih učenika, neovisno o opremljenosti škola ili mjestu stanovanja. „Jedan dobro osposobljen nastavnik može utjecati na desetke učenika godišnje i potaknuti cijelu školsku zajednicu u iskorak prema digitalnoj i AI pismenosti”, poručuje Barić. Kao prednosti navodi razvoj kritičkog i analitičkog mišljenja, poticanje interdisciplinarnosti te veću konkurentnost mladih na tržištu rada, dok je najveći rizik „moguća neujednačena provedba između škola” koja bi mogla stvoriti „AI jaz”.
Ministarstvo poručuje da će nastaviti ulagati u edukaciju nastavnika i unaprjeđivati kurikul kako bi ostao „fleksibilan i relevantan” u skladu s brzim tehnološkim promjenama.