Otkrivanje dviju masovnih grobnica u šumi Lipje i na lokaciji Trebež-Pakovica kod Svete Nedelje ponovno je gurnulo u prvi plan pitanje istraživanja komunističkih zločina. Terenska istraživanja na više od 1 000 četvornih metara, provedena na temelju dojave živućeg svjedoka Ivana Mužinića, rezultirala su ekshumacijom posmrtnih ostataka 49 osoba – mahom muškaraca starih između 20 i 40 godina, među njima i sedmorice tinejdžera.
Dok struka upozorava da vrijeme za svjedočanstva o poslijeratnim likvidacijama neumitno curi, politička scena zahuktala se oko inicijative Ivana Penave. Čelnik Domovinskog pokreta, stranke koje trenutne ankete svrstavaju na svega 2,5 % potpore, najavio je osnivanje „državnog tijela koje bi se bavilo žrtvama komunističkog režima”. „Rješavamo detalje, ne patim od dužnosničke razine; ovaj bi tjedan gotovo sve moglo biti poznato”, poručio je Penava.
Medijski napisi o „uredu za ideologiju” premijer Andrej Plenković proglasio je pretjerivanjem: Penavu, kaže, zanima identifikacija i premještaj žrtava Bleiburga, Križnih putova i drugih stratišta, osobito u Sloveniji, kako bi se ubijenima vratio dostojanstven pokop.
Podsjetnik na Hebrangov model
Ako ideja zaživi, ne bi bila prva takva. Godine 2011., na prijedlog tadašnjeg ministra obrane Andrije Hebranga, osnovan je „Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina”. Ravnatelj Tomislav Anić najavio je probna iskapanja četiriju zagrebačkih lokacija, a u godinu dana tim od tek dvoje zaposlenih istražio je tridesetak lokaliteta i otkopao tri.
Ured je, međutim, ukinut već na prvoj sjednici Vlade Zorana Milanovića 2012., kada je formirano Povjerenstvo za vojna i poslijeratna groblja. Tadašnji ministar branitelja Predrag Fred Matić hvalio se da je akcijom na otoku Jakljanu pronađeno 214 posmrtnih ostataka njemačkih vojnika, „više od 100 posto onoga što je Hebrangov ured učinio”.
Hebrang uzvraća kako je ukidanje usporilo suradnju sa susjednim državama, osobito Slovenijom, gdje je najviše skrivenih grobišta, te ocjenjuje da Ministarstvo branitelja ni kadrovski ni financijski nije doraslo takvom zadatku.
Politička igra ili posljednja prilika?
Najava novog tijela stiže usred nagađanja o preslagivanju vladajuće koalicije i mogućem Penavinu ulasku u Vladu. Kritičari upozoravaju da bi žrtve mogle ponovno poslužiti kao monetica političkog potkusurivanja. Ipak, činjenica da se masovne grobnice i dalje otkrivaju — a svjedoci nestaju — stavlja dodatni pritisak na državu da pronađe trajni, funkcionalni model za rasvjetljavanje komunističkih zločina i dostojan pokop žrtava.
Hoće li Penavina inicijativa rezultirati novim, samostalnim uredom ili će sve ostati u ingerenciji Ministarstva branitelja, trebalo bi biti jasnije već ovoga tjedna. Do tada, posmrtni ostaci iz Svete Nedelje tiho podsjećaju da hrvatska povijest još uvijek traži svoj zaključak.