Norveški državni mirovinski fond, najveći svjetski suvereni fond težak oko 1,8 bilijuna eura, postao je središnje bojište norveške unutarnje politike nakon rata u Gazi.
Rasprava o etičnosti ulaganja eruptirala je ljetos kad je otkriveno da fond ostvaruje dobit od tvrtke koja servisira izraelske borbene zrakoplove. Bijes javnosti doveo je do izvanredne revizije svih izraelskih ulaganja, a vlada premijera Jonasa Gahra Størea ubrzo je objavila povlačenje kapitala iz 23 tvrtke za koje je procijenjeno da su „izravno ili neizravno uključene u rat u Gazi”.
„Prag za isključenje namjerno je visok. Mora postojati jasna veza između kršenja humanitarnog prava i tvrtke u koju je fond uložen”, pojasnio je predsjednik Etičkog vijeća fonda Svein Richard Brandtzæg. Dodao je kako je slučaj Izraela „posebno složen jer je država duboko integrirana u zapadno gospodarstvo”.
Spor oko fonda paralizirao je donošenje proračuna sve dok Socijalistička ljevica (SV) nije uvjetovala nastavak pregovora prekidom veza s dodatnih 16 tvrtki. Zastoj je okončan tek nakon što je objavljen mirovni dogovor Izraela i Hamasa, a parlament usvojio rezoluciju kojom se vladi nalaže da osigura da Norveška „ne riskira sudjelovanje u kršenju međunarodnog prava u Palestini”.
Američko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je negodovanje zbog izbacivanja Caterpillara, tvrdeći da odluka „počiva na neutemeljenim tvrdnjama protiv tvrtke i izraelske vlade”. Izrael je pak ranije povukao veleposlanike iz Norveške, Irske i Španjolske nakon što su te zemlje priznale palestinsku državnost, optuživši Oslo za „nagrađivanje terorizma”.
Od socijalističkog raja do otvorene distance
Povjesničarka Hilde Henriksen Waage podsjeća da su norveški i izraelski laburisti desetljećima gajili posebnu bliskost: „Dva vanjskopolitička pitanja opsjedala su Norvežane nakon Drugog svjetskog rata – NATO i Izrael.” Preokret je počeo krajem 1970-ih, a kulminirao nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. „Norveška je shvatila da stara formula – biti jednako bliska objema stranama – jednostavno više ne funkcionira”, kaže Waage.
Tri od četiri stranke u aktualnoj koaliciji već traže dublje dezinvestiranje, pa čak i gospodarske sankcije prema Izraelu. Predvodnica SV-a Kirsti Bergstø poručuje: „Nećemo stati dok se naftni fond potpuno ne izvuče iz kompanija koje doprinose okupaciji i ratnim zločinima.”
Pritom pritisak dolazi i s ulice. Gradski sindikat Osla, koji okuplja više od 100 000 radnika, najavio je jednodnevni „palestinski štrajk” 26. studenoga pod sloganom „Zaustavite genocid – Naftni fond van iz Izraela”.
Izrael sve optužbe za ratne zločine odbacuje, tvrdeći da njegova operacija u Gazi predstavlja samoobranu nakon napada Hamasa. No zemlja koja se nekoć smatrala najbližim europskim saveznikom Izraela sada otvoreno ističe simpatije prema Palestincima, a njezin golemi financijski fond pretvara se u polugu političkog pritiska čije će se posljedice tek vidjeti.