Ugledni njemački i austrijski listovi posljednjih su dana zasuli i Beograd i Bruxelles oštrim kritikama zbog načina na koji se odnose prema višemjesečnim prosvjedima u Srbiji te zbog gospodarskih mjera predsjednika Aleksandra Vučića.
Njemački list Rheinpfalz u komentaru „Gubi li Europa Srbiju” podsjeća da „gotovo deset mjeseci“ tisuće ljudi traže više demokracije i vladavinu prava, dok Europska komisija „osim ritualnih i neučinkovitih opomena ne vrši nikakav pritisak na Vučića“. Bruxelles, stoji dalje, „štedi srpskog predsjednika i nagrađuje ga milijunskim fondovima, jer Srbija igra ključnu ulogu za stabilnost na Balkanu“. No, kako upozorava autor, „predsjednik koji ne može osigurati stabilnost ni u vlastitoj zemlji predstavlja opasnost za cijelu regiju“.
Komentar također naglašava da je Srbija posljednjih godina „postala ovisnija o Rusiji i Kini nego ikada ranije“, dok se potpora ulasku u EU urušila jer „Srbi, prema anketama, s pravom vjeruju da ih je Europa zaboravila“. Takav razvoj, zaključuje list, odgovara Vučiću kojemu „demokracija po europskom uzoru ne leži u interesu moći“.
Da se zemlja nalazi na prekretnici, potvrđuje i politolog Vedran Džihić u razgovoru za Spiegel. „Nije mu uspjelo uplašiti ljude. Postoje dva scenarija: ili se raspisuju novi izbori, ili dolazi do potpune eskalacije nasilja“, kaže Džihić i pritom podsjeća da se na ulici našao heterogen pokret – od ljevičara do nacionalista. Nacionalizam je, objašnjava, „od osamdesetih godina vrlo snažno oblikovao srpsko društvo“, učvršćen osjećajem da su Srbi uvijek žrtve nakon „genocida u Srebrenici“ i NATO-ovih udara 1999.
Ključnim smatra otvaranje osjetljivih tema poput Kosova i suočavanja s prošlošću, ali tek nakon što se izgradi „demokratski sustav i funkcionalne institucije“. Unatoč svemu, Džihić ostaje optimist: u Novom Pazaru, kaže, „formirala se nevjerojatna solidarnost između pravoslavnih Srba i muslimanskih Bošnjaka“ – znak da je moguće stvoriti „drukčiju sliku o Srbiji“.
Dok prosvjedi traju, bečki Die Presse piše o Vučićevu paketu za pojeftinjenje hrane, naslovljenom „Predsjednički šećer umjesto represivne palice u Srbiji“. Tijekom „21. televizijskog nastupa uživo ovoga mjeseca“ Vučić je, ispred zastava Srbije i EU-a, predstavio košare pune namirnica i objasnio „čudesne mjere“ koje bi trebale sniziti cijene „3 000 proizvoda“. List upozorava da bi ograničenje trgovačkih marži moglo djelovati samo kratkoročno, što potvrđuje i ekonomist Goran Petković: „Prije ili kasnije trgovački lanci uvijek će pronaći način da to zaobiđu – bilo povećanjem marži na druge proizvode, bilo odustajanjem od nerentabilne prodaje proizvoda ili prebacivanjem gubitaka na proizvođače i posrednike.“
Kombinacija uličnog nezadovoljstva i ekonomske nesigurnosti, uz tišinu Bruxellesa, učvršćuje dojam da se Srbija kreće po tankoj žici između europske perspektive i sve jačeg oslanjanja na Rusiju i Kinu – trend koji europski komentatori vide kao alarm za cijelu regiju.
