Njemačka, najveće gospodarstvo Europske unije, bilježi četvrtu uzastopnu godinu pada industrijske proizvodnje, što pojedini analitičari nazivaju „najdubljom krizom od ujedinjenja”. Posebno je pogođena nekoć moćna automobilska industrija, gdje je već krenulo zatvaranje pogona.
Upozorenje iz Berlina odjeknulo je i u Hrvatskoj. U Njemačkoj trenutačno živi više od 400 tisuća Hrvata, a njihovi novčani transferi predstavljaju važan izvor prihoda domaćim kućanstvima. Samo iz Njemačke lani je u Hrvatsku pristiglo oko 1,11 milijardi eura doznaka, dok su ukupne devizne doznake tijekom 2024. dosegnule 2,872 milijarde eura.
Slabi li njemačko tržište rada, dio iseljenika već razmatra povratak, što bi moglo smanjiti priljev svježeg novca i pritisnuti osobnu potrošnju – stavku koja posljednjih godina značajno podupire hrvatski BDP.
Uz to, stručnjaci upozoravaju na opasnost „virusa” kašnjenja plaćanja i nelikvidnosti, koji se u recesijskim uvjetima širi brže od bilo kakve zdravstvene krize. Prema riječima jednog domaćeg analitičara, „2027. bit će ključna godina: tada ćemo vidjeti je li se Njemačka uspjela restrukturirati ili nas čeka dublje usporavanje kontinenta, s izravnim posljedicama i na hrvatske financijske tokove”.
Vlada zasad nema plan za dodatne fiskalne poticaje, smatrajući da je trenutni rast turizma i čvrsta proračunska pozicija dovoljna brana. Međutim, gospodarstvenici upozoravaju da bi vrhunac njemačkih problema mogao doći baš kada europski Fond za oporavak završi ciklus isplate.
Iako je rano za proglašavanje nove krize, signali iz industrijskog središta Europe podsjećaju koliko je hrvatska ekonomija, i kroz robni izvoz i kroz radničke doznake, zapravo povezana s njemačkom. Hoće li se negativni trendovi preliti na Jadran, ovisit će ponajprije o brzini kojom će Bundesrepublika pronaći novu strategiju za tehnološku tranziciju – te hoće li hrvatska politika do tada pripremiti vlastiti odgovor.