Nizozemska web-stranica ICE List u samo nekoliko mjeseci pretvorila se u virtualno poprište sukoba oko tajnosti identiteta američkih saveznih službenika za imigraciju i carinu (ICE).
Dominick Skinner, 31-godišnji Irac koji živi u Nizozemskoj, pokrenuo je projekt prošlog lipnja nakon što je američka ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem upozorila da će svatko tko javno imenuje ICE agente biti uhićen. Skinner je odgovorio ironičnom objavom na društvenim mrežama—i u roku od nekoliko dana počeli su mu se javljati privatni istražitelji, volonteri i izvori s terena.
Danas ICE List funkcionira kao svojevrsna crowdsourcing enciklopedija. Oko 500 volontera sustavno provjerava dojave građana, a još 300 ljudi čeka na uključenje. Stranica objavljuje imena, funkcije i ponekad fotografije agenata te drugih osoba povezanih s restriktivnom migrantskom politikom bivše administracije Donalda Trumpa. Kućne adrese i brojevi telefona namjerno se ne objavljuju.
Skinner tvrdi da je od više od 1 500 identificiranih osoba svega pet zapisa povučeno – zbog netočnosti ili zato što su pojedinci napustili agenciju. Više od 90 % podataka, kaže, dolazi iz javno dostupnih izvora koje su sami agenti ostavili na internetu, primjerice na LinkedInu. Mali dio provjera oslanja se na umjetnu inteligenciju i sustave za prepoznavanje lica.
„Ne bojim se za njihovu fizičku sigurnost, oni se boje društvene isključenosti – da ih se više neće zvati na bejzbol ili na pivo”, poručuje Skinner. Kao povijesni presedan navodi Chicago 1920-ih, gdje je javno razotkrivanje članova Ku Klux Klana dovelo do njihovog postupnog nestanka iz javnog života.
Američko Ministarstvo domovinske sigurnosti pak tvrdi da su maske i skrivanje identiteta nužni zbog – kako navode – naglog porasta nasilja nad agentima. Demokrati u Senatu, predvođeni Chuckom Schumerom, prijete blokadom financiranja resora ako se ne uvedu pravila „bez maski, s tjelesnim kamerama” i jasne oznake identiteta.
ICE List stoga ostaje u središtu žestoke rasprave: je li javno prokazivanje državnih službenika legitimna forma društvenog pritiska ili prijetnja njihovoj sigurnosti? Dok Washington traži zakonska rješenja, Skinner i njegova mreža nastavljaju – kako tvrde – samo „pojačavati informacije koje su već javne”.
