Profesor fizike i znanstvenik Nikola Godinović (59) rijetko se uklapa u stereotipe o istraživačima iz CERN-a. Dok ga svjetska akademska scena pamti po sudjelovanju u otkriću Higgsova bozona 2012., stanovnici Bogomolja na Hvaru poznaju ga kao vrijednog maslinara koji svako slobodno popodne provodi među stablima oblice i levantinke.
Godinović je odrastao u težačkoj obitelji koja je sedamdesetih godina živjela od lavande. „Svoju prvu nadnicu odradio sam nakon osnovne škole – osjećao sam se važnim jer su me tretirali kao odraslog”, prisjetio se. Požari i turizam ugasili su lavandu, pa je njegov otac Stjepan među prvima počeo obnavljati stoljetne masline. Taj je posao sin preuzeo nakon očeve smrti.
Danas održava oko stotinu stabala. „Briga o maslinama za mene je više od obične obaveze, doživljavam je kao dužnost i dio identiteta”, kaže profesor koji na splitskom FESB-u predaje fiziku i vodi hrvatsku grupu za visokoenergijsku gama-astronomiju. Ulogu maslinarstva u svojoj znanstvenoj karijeri opisuje kao presudnu: „Težački rad naučio me strpljivosti i upornosti – u znanosti, kao i u masliniku, nema prečaca.”
Tehnologiju u masliniku zasad ne koristi, ali vjeruje da će Internet stvari promijeniti poljoprivredu. „Senzori vlage tla i automatsko navodnjavanje znatno bi olakšali posao”, napominje, podsjećajući da istočni dio Hvara još nema vodovod te se stanovnici i dalje oslanjaju na gustirne.
Za razliku od „perivoja” španjolskih plantaža, hvarske masline rastu po škrapama i suhozidima, što otežava mehanizaciju, ali daje autentičnost i posebnu aromu ulju. „Naša maslina, koja raste iz kamena i gleda more, mora dati vrhunsko ulje”, uvjeren je Godinović i dodaje da otok ima velik, nedovoljno iskorišten potencijal u maslinarstvu.
Dok na La Palmi surađuje na gradnji nove generacije gama teleskopa, a na FESB-u obrazuje buduće inženjere, profesor se i dalje vraća u Bogomolje. Ondje, između znanstvenih projekata i berbe ploda, spaja dva svijeta – i pokazuje da se svemir može razumjeti jednako dobro glavom i rukama.