Blagdan svete Lucije, koji se slavi 13. prosinca, među primorskim Bunjevcima označava početak božićnih priprava. Istraživanje mr. sc. Aleksandre Vlatković, objavljeno u Senjskom zborniku, donosi detaljan opis običaja koji se i danas čuva u Krivom Putu i okolnim selima.
Na dan svete Lucije u svakom se domu u nekoliko malih posudica sije pšenica – najčešće točno onoliko koliko ima članova obitelji. Svaka se posudica „posvećuje” pojedincu, a prema kasnijem rastu zelenih vlati tumači se kakva će ga sreća pratiti u idućoj godini. Negdje se, prema kazivanju Milke Prpić Markine iz Veljuna, siju tri posudice kao simbol Svetoga Trojstva.
Običaj se, ističe Senjski zbornik, nije gasio ni tijekom 20. stoljeća. „Na dan Svete Lucije, ponegdje i na dan Svete Katarine ili Svete Barbare, sijali smo pšenicu ili ječam u nekoliko tanjurića”, bilježe kazivači. Do Badnjaka mlada pšenica zazeleni stol oko božićnog kruha, potom se premješta pod bor, a ondje ostaje sve do Sveta tri kralja.
Ni tada se, prema tradiciji, ne baca: zelene se vlati daruju stoci, miješaju s proljetnim sjemenom ili rasipaju po gumnu kako bi „čuvale blago od zmija, osigurale dobar urod i potakle kokoši na bolju nesivost”.
Osim što je zaštitnica vida, sveta Lucija u narodu čuva i pisce, seljake, trgovce i kovače. U bunjevačkom primorju ona, međutim, najjasnije označava čas kad cijela kuća kreće u tihu pripremu za Božić – s nekoliko zrna pšenice i velikom vjerom u plodnu godinu pred sobom.