Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je zagađeni zrak 2019. godine prouzročio 4,2 milijuna prijevremenih smrti. Najopasniji su ultrafini lebdeći čestice promjera manjeg od 2,5 mikrometra (PM 2,5) koje nastaju u požarima, ispušnim plinovima automobila, termoelektranama te rudarskoj i metalurškoj industriji.
Premda su povijesni incidenti, poput smoga u Donori 1948., potaknuli donošenje američkoga Zakona o čistom zraku još 1970., nedavna administrativna ukidanja strožih propisa za rudarenje taconita te elektrane na ugljen i naftu ponovno podižu razine PM 2,5. Time se sve veći teret zaštite zdravlja prebacuje na pojedince.
Kardiolog s njujorškoga sveučilišta Jonathan Newman pojašnjava da „in broad strokes, air pollution can affect cardiovascular risk factors, blood sugar/diabetes, blood pressure/hypertension.” Sitne se čestice, nakon što dospiju do najdubljih dijelova pluća, probijaju u krvotok, gdje potiču upalne procese i oksidativni stres te stvaraju naslage na stijenkama krvnih žila. Posljedice su povišen tlak, ateroskleroza i srčani udar, ali i poremećaji šećera u krvi. Studija čiji je Newman suautor prošle je godine potvrdila da dugotrajna izloženost PM 2,5 povećava rizik od svih oblika dijabetesa.
Posljedice se ne zaustavljaju na dišnom i krvožilnom sustavu. Istraživanja iz 2022. pokazala su da čestice mogu stići do mozga preko olfaktornoga živca, dok ispitivanje iz 2025. povezuje dugotrajnu izloženost s većom učestalošću demencije, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te kognitivnih oštećenja.
Prema smjernicama WHO-a prosječne godišnje koncentracije PM 2,5 ne bi smjele prelaziti 10 µg/m³, a dnevne 20 µg/m³. Ipak, više od 90 posto svjetske populacije živi u okruženju gdje su te vrijednosti premašene.
Stručnjaci savjetuju jednostavne mjere zaštite: provjereni pročišćivač zraka u kućanstvu, redovito provjeravanje indeksa kvalitete zraka prije tjelesne aktivnosti na otvorenom te nošenje kvalitetne N95 maske kad razine čestica naglo porastu. To su, kažu, zasad najpristupačniji načini da pojedinci preuzmu barem dio kontrole nad onim što udišu.