Tijekom burnog vikenda u SAD-u, policija i Nacionalna garda uhitile su najmanje 56 osoba na prosvjedima u Los Angelesu. Prosvjedi, održani 6. lipnja, bili su usmjereni protiv pojačanih racija američke Službe za imigraciju i carinu (ICE), čiji su intenzitet i broj naglo porasli posljednjih mjeseci. Prema podacima, ICE je zabilježio više od 2 000 uhićenja dnevno samo prvog tjedna lipnja, što je značajno povećanje u usporedbi s prosjekom od 660 uhićenja tijekom prvih 100 dana druge administracije Donalda Trumpa.
Korištenje Nacionalne garde za rješavanje lokalne situacije izazvalo je zabrinutost guvernera Kalifornije Gavina Newsoma koji je optužio Trumpovu administraciju za „stvaranje krize”. Civilne organizacije također su osudile ovakav odgovor države. Amnesty International je upozorio: „Trumpovo slanje Nacionalne garde u Los Angeles kao odgovor na prosvjede protiv nedavnih ICE racija duboko je uznemirujuće. Naoružane trupe nemaju što tražiti u našim četvrtima. Ovo nije zaštita zajednica, već gušenje neslaganja i širenje straha.”
Prosvjednici su se suočili s pripadnicima Nacionalne garde i šerifove policije iz Los Angelesa, opremljenima takozvanim „nelesnim” oružjem za rastjerivanje skupova. Među tim sredstvima spominju se PGL-65 (ili P540) i Sage Deuce 37 mm i 40 mm bacači projektila, koji mogu ispaljivati suzavac, gumene metke, fragmetacijske bombe s gumenim kuglicama, omamljujuće granate te obojene markere za označavanje prosvjednika. CNN je izvijestio da je policija koristila omamljujuće granate i suzavac protiv okupljenih civila.
Zanimljivo je da Kanada zabranjuje upotrebu ovakvih „nelesnih oružja” u svrhu kontrole prosvjeda. Njeni propisi izričito navode uređaje kao što su PGL-65 i Sage Deuce kao zabranjeno oružje, a njihova upotreba ozbiljno ograničava sigurnost građana. Sličnu zabrinutost izražavaju brojne organizacije za ljudska prava, upozoravajući na potencijalnu opasnost tih sredstava.
Policija Los Angelesa koristi i Defence Technology 40 mm Single-Shot Launcher (model 1325 ili sličan), što pokazuju i videi u kojima je snimljen napad na australskog novinara gumenim metkom. Uporaba takvih oružja često je dokumentirana, ali konkretnim modelima rijetko se javno barata, što otežava transparentnost.
Prema Ženevskoj konvenciji, policija ne bi smjela ciljano pucati u glavu ni u gornje dijelove tijela prosvjednika ovim projektilima zbog rizika od fraktura, oštećenja mozga, očnih ozljeda i čak smrti. Pojačava se i opasnost od prostrijelnih ozljeda ili ozljeda vitalnih organa kad se oružje koristi s male udaljenosti ili s visine. Propisi također nalažu da zabranjeno više projektila ispaljivati odjednom ili automatskim načinom rada te da udarna snaga ne smije biti pretjerana.
Mnoge države skrivaju točne modele oružja koje koriste za prosvjede, a ugovori o nabavi često su vrlo općeniti. Tako je, primjerice, vojska Meksika 2022. godine nabavila 70 000 projektila bez navođenja proizvođača ili modela. Za razliku od Meksika i većine Latinske Amerike, Kanada javno registrira marke i modele svojih zabranjenih nelesnih oružja.
Organizacije poput Amnesty International redovito dokumentiraju zloupotrebe takozvanih „manje smrtonosnih” oružja na mirnim prosvjedima. Iako službeno nelesna, ova sredstva mogu prouzročiti teške ozljede i brojne povrede ljudskih prava. Prema podacima Nacionalnog instituta za ljudska prava Čilea, policijska uporaba nelesnih projektila tijekom prosvjeda 2019. rezultirala je s više od 440 ozljeda oka, uključujući 30 slučajeva potpunog ili djelomičnog gubitka vida.
