Prema službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Vlade, oko 200.000 potomaka hrvatskih iseljenika iz Sjedinjenih Američkih Država, Argentine, Čilea i Australije pokrenulo je ili najavilo pokretanje postupka stjecanja hrvatskog državljanstva.
Među podnositeljima prevladavaju treće i četvrte generacije emigranata čiji su se djedovi i bake prije pola stoljeća, a nerijetko i prije više od stotinu godina, u potragu za boljim životom otisnuli „trbuhom za kruhom”. Na novim kontinentima gradili su karijere rudara, metalaca, kopača zlata, ribara, vinara, stočara i trgovaca, ostavljajući potomcima sjećanja na „malu kršnu zemlju sunca, mora, maslina i vinove loze”.
Hrvatska zakonodavstvo potomcima omogućuje stjecanje državljanstva po osnovi pripadnosti hrvatskom narodu bez uvjeta prethodnog boravka u domovini. Ta je odredba liberalnija od, primjerice, slovenske, gdje je jednogodišnji boravak obvezan.
Zbog jednostavnije procedure i emotivne povezanosti mnogi nasljednici, koji Hrvatsku često nikada nisu ni posjetili, u hrvatskoj putovnici vide novu životnu priliku – od lakšeg putovanja unutar Europske unije do održavanja veze s korijenima.
Državna tijela očekuju da će se trend nastaviti, a dijaspora i dalje promicati hrvatski identitet diljem svijeta.