Dok delegacije Irana i Sjedinjenih Država sutra u Muscatu ponovno sjedaju za stol, obje strane stižu s očiglednom voljom za diplomacijom, ali i s popisom crvenih linija koje bi lako mogle zakočiti svaki napredak.
Washington, prema riječima američkog državnog tajnika Marca Rubija, želi razgovarati o kompletnom „paketu“ – od nuklearnog programa i balističkih projektila do regionalnih proxy-snaga i stanja ljudskih prava. Teheran na to uzvraća čvrstim odbijanjem da svoj raketni arsenal uopće stavi na stol, nazivajući projektile „obrambenim sposobnostima“ o kojima se ne pregovara.
Istodobno, iranski dužnosnici signaliziraju ograničenu fleksibilnost. Prema informacijama iz vlade, Teheran bi bio spreman predati oko 400 kilograma visoko obogaćenog uranija, no i dalje inzistira da je samo obogaćivanje njegovo suvereno pravo. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi poručio je na mreži X: „Ulazimo u diplomaciju otvorenih očiju i sa sjećanjem na proteklu godinu… Obveze se moraju poštovati, jednak status, međusobno poštovanje i obostrani interes nisu retorika – oni su nužni temelj trajnog sporazuma.“
Napetosti podcrtava svježa demonstracija sile: državna televizija objavila je da je balistička raketa dugog dometa Khorramshahr 4 raspoređena u podzemnom kompleksu Revolucionarne garde, samo nekoliko sati prije početka razgovora. U Washingtonu pak, okupljanje američke mornarice u Perzijskom zaljevu ostavlja dodatni pritisak na pregovarački stol.
Bijela kuća javno podržava diplomatski pokušaj, ali podsjeća na opcije snage. Glasnogovornica Karoline Leavitt upozorila je: „Predsjednik, kao vrhovni zapovjednik najmoćnije vojske u povijesti svijeta, uz diplomaciju ima i mnoge druge mogućnosti na raspolaganju.“
Teheran je uzvratio vlastitim upozorenjem da će oštro odgovoriti na svaki napad – pritom implicirajući kako bi i susjedne zemlje u kojima se nalaze američke baze mogle biti na nišanu.
U pozadini svega ostaje podatak da je Washington u lipnju gađao iranske nuklearne ciljeve, nakon čega je Teheran privremeno zaustavio obogaćivanje. Nedavni krvavi obračun vlasti s prosvjednicima dodatno je zaoštrio odnose i stavio međunarodnu zajednicu u pripravnost.
Hoće li se u omanskoj prijestolnici pronaći zajednički nazivnik ostaje neizvjesno. Ključna točka prijepora – opseg rasprave i sudbina iranskih projektila – mogla bi odlučiti hoće li susret završiti novim sporazumom ili još jednim u nizu diplomatskih zastoja.
