Cijene najma stanova za studente pred početak akademske godine dosegnule su nove rekorde.
• Dubrovnik: prosječno 13,53 eura po četvornom metru (541 eura za 40 m²). • Zagreb: 15,08 eura/m² (603 eura za 40 m²). • Split: 17,65 eura/m² (706 eura za 40 m²).
Mladen Matijević iz tvrtke Indomio, u čijoj je mreži portal Nekretnine.hr, potvrđuje da „cijena najma bilježi pozitivan trend” jer se iznajmljivači vode potražnjom, a studenti traže sve što je blizu kampusa ili dobro povezano javnim prijevozom.
Roditelji, osobito oni iz Dubrovačko-neretvanske županije, iscrpljeni su potragom za prihvatljivim stanom. Primjeri s oglasa zvuče nevjerojatno:
• „Studio apartman” u jednoj prostoriji – kuhinja, krevet i zahod – 450 eura. • Garsonijera s dotrajalim namještajem „kao s Jakuševca” – 500 eura; s novim namještajem cijena skače na najmanje 600 eura. • Stan od 20 m² za 650 eura: skučen, ali „barem pristojno namješten”. • Hodnik pretvoren u stan bez prozora; do kauča i WC-a pristupa se postrance. • Garsonijera s grijanjem na drva. • „Razizemlje” – prostor između podruma i prizemlja – nudilo se po cijeni „kao da je penthouse”. • Stan „bliži Sloveniji nego fakultetu”, iako oglašen kao povoljan. • Ponude sa četiri kreveta u 20 m² ili kupaonicom smještenom u vrtnom objektu.
„Studenti su sad u istoj kategoriji najmoprimaca s radnicima”, kaže otac jednog studenta koji je mjesecima pregledavao oglase i svjedočio svađama u internetskim grupama zbog astronomski visokih cijena.
Dok se vlasnici nekretnina u Dubrovniku, potaknuti turizmom i recenzijama, trude držati barem pristojan standard, ondje studenti redovito moraju iseliti do kraja svibnja kako bi apartmani bili spremni za ljetne goste. U Zagrebu se, pak, i dalje nudi „sve i svašta”, od stanova bez prozora do prostora koji više nalikuju grobnicama nego domovima.
Problem dodatno pojačava nedostatak mjesta u studentskim domovima: ove godine 3.200 brucoša i starijih studenata ostalo je bez smještaja u zagrebačkim domovima.
Roditelji se zato hvataju za svaku opciju – neki čak u šali razmišljaju o rastavi braka kako bi djeca iduće godine ostvarila veće šanse za dom. No, dok potražnja nadmašuje ponudu, tržište diktira pravila, a cijene i dalje rastu.