Nova analiza objavljena u časopisu Annals of Internal Medicine upozorava na neočekivani skok rijetkog, ali opasnog oblika raka: karcinoma slijepog crijeva. Dok su liječnici donedavno s tom dijagnozom susretali tek jednom ili dvaput tijekom karijere – uglavnom kod starijih pacijenata – danas se sve češće javlja kod ljudi u tridesetim i četrdesetim godinama, pa i mlađih.
• Učestalost se kod generacija rođenih poslije 1970-ih utrostručila, a ponegdje i učetverostručila u odnosu na one rođene 1940-ih. • Svaki treći novooboljeli mlađi je od 50 godina, što je znatno veći udio nego kod većine drugih tumora probavnog sustava.
Razlog tako oštrog porasta još nije razjašnjen, no stručnjaci povezuju trend sa životnim navikama koje su se dramatično promijenile u posljednjih pola stoljeća: sve rasprostranjenijom pretilošću, prehranom bogatom prerađenom hranom, crvenim i prerađenim mesom te zaslađenim pićima, ali i manjkom tjelesne aktivnosti. Moguću ulogu imaju i okolišni čimbenici – od šire uporabe plastike i drugih kemikalija do promjene kvalitete vode – iako za to zasad nema čvrstih dokaza. Neka istraživanja upućuju i na povezanost s čestim uzimanjem antibiotika, koji mogu narušiti crijevnu mikrobiotu.
Šutljivi simptomi, kasno otkrivanje
Slijepo crijevo, mali crijevni nastavak poznat po apendicitisu, rijetko se prikazuje standardnim snimanjem ili endoskopijom. Zbog toga se karcinom obično otkriva tek tijekom operacije sumnjive upale slijepog crijeva, kada je prilika za rano liječenje često propuštena. Rani znakovi – blage abdominalne boli, nadutost ili promjene u probavi – lako se zamijene za bezazlene tegobe.
Ne postoji rutinski test koji bi opravdao masovno probirno testiranje jer je bolest i dalje statistički rijetka, ali stručnjaci naglašavaju važnost budnosti: svaka dugotrajnija ili neuobičajena tegoba u trbuhu, osobito kod mlađih od 50 godina, zahtijeva pregled.
Šira slika: sve više tumora probavnog sustava kod mlađih
Porast karcinoma slijepog crijeva uklapa se u širi obrazac – i rak debelog crijeva i želuca dijagnosticiraju se sve ranije. Znanstvenici stoga pozivaju na dodatna istraživanja koja će razjasniti utjecaj prehrane, okoliša, genetike i mikrobiote na razvoj ovih bolesti. Dok se čekaju odgovori, ostaje savjet da se čuvaju zdrave životne navike i da se simptomi iz probavnog sustava ne zanemaruju.