Znanstvenici uključeni u međunarodnu suradnju BRAIN Initiative Cell Atlas Network (BICAN) dovršili su prvi nacrt sveobuhvatnog atlasa ljudskog i sisavčjeg mozga. Riječ je o najvećem dosad presjeku razvoja moždanih stanica – od najranije embrionalne faze do odrasle dobi – koji bi mogao otvoriti put preciznijem liječenju poremećaja poput autizma i shizofrenije.
U sklopu projekta analizirane su ljudske, mišje i majmunske stanice. Tim je pratio kako se stanice rađaju, diferenciraju te sazrijevaju, istodobno bilježeći uključivanje i isključivanje gena kroz vrijeme. Rezultat je identifikacija ključnih gena koji upravljaju moždanim procesima, ali i otkriće dosad nepoznatih tipova stanica specifičnih za ljudski mozak.
• U mozgu miša pronađeno je više od 5000 tipova stanica, a znanstvenici procjenjuju da ih u ljudskom mozgu ima najmanje jednako toliko.
Neuroznanstvenica Hongkui Zeng, direktorica znanosti o mozgu na Institutu Allen u Seattleu, istaknula je raznolikost moždanih stanica: „Naš mozak ima tisuće vrsta stanica s izvanrednom raznolikošću u svojim staničnim svojstvima i funkcijama, a te raznolike vrste stanica rade zajedno kako bi generirale različita ponašanja, emocije i spoznaju.”
Njezina kolegica, neuroznanstvenica Aparna Bhaduri s UCLA-a, dodala je da je mozak u razvoju „nevjerojatno enigmatična struktura” te da atlas donosi „puno detaljnije razumijevanje dijelova mozga u razvoju” nego što je dosad bilo moguće.
Poznavanjem normalnog razvoja, istraživači sada mogu preciznije locirati promjene koje prate različite neurološke bolesti. Zeng vjeruje da će novo znanje omogućiti „preciznije terapije temeljene na genima i stanicama za niz ljudskih bolesti”.