Mungosi, mali ali iznimno agresivni mesožderi, pretvorili su se iz „spasitelja” u jednu od najvećih ekoloških prijetnji na jugu Hrvatske.
Početkom 20. stoljeća na Mljet su doneseni iz Indije kako bi suzbili otrovne zmije, ponajprije poskoka. U toj su misiji bili uspješni – broj zmija drastično je pao – no nakon što su gotovo istrijebili ciljanu plijen, mungosi su se počeli nekontrolirano širiti i tražiti novu hranu.
Bez prirodnih neprijatelja, okrenuli su se pticama, glodavcima, pilićima, kokošima i – osobito pogubno – gnijezdima s jajima. Time su zadali težak udarac već osjetljivim ekološkim sustavima juga Dalmacije i nanijeli štetu lokalnom stanovništvu.
Rast populacije postao je toliko velik da je problem prepoznala i Europska unija, koja upozorava na razoran učinak ove invazivne vrste na bioraznolikost. Posebno je teško pogođena dolina Neretve, gdje je posljednjih godina zabilježen snažan porast broja mungosa.
Kako bi se zaustavio njihov daljnji prodor, pokrenut je opsežan projekt uklanjanja i kontrole populacije. U akcijama sudjeluju lokalna lovačka društva, dok se paralelno provode obrazovne kampanje usmjerene ponajprije na djecu i mlade. Cilj je osvijestiti javnost o opasnostima unošenja stranih vrsta i spriječiti ponavljanje sličnih ekoloških grešaka.
Stručnjaci upozoravaju da će borba s „tihim ubojicom” potrajati. Dok god mungosi nemaju prirodnog neprijatelja, ljudska intervencija ostaje ključna za očuvanje ptica, gmazova i ostalih autohtonih vrsta koje čine krhku ravnotežu dalmatinskih staništa.