Ruske vlasti krenule su u obračun s golemim crnim tržištem osobnih podataka poznatim kao probiv, no potez se zasad pretvara u bumerang.
Probiv – naziv potječe od glagola „probiti” – više od desetljeća funkcionira kao paralelna informacijska ekonomija utemeljena na korumpiranim službenicima, bankarskom osoblju i nižim djelatnicima sigurnosnog aparata koji za samo desetak dolara prodaju pristup službenim bazama. Kupuju se putne evidencije, policijski dosjei, registracije vozila, pa čak i matični brojevi putovnica.
Novinari i istražitelji godinama su se oslanjali na te podatke – među ostalim i prilikom razotkrivanja trovanja Alekseja Navaljnog – dok je policija crno tržište koristila za praćenje opozicijskih aktivista. „S jedne strane te su usluge ilegalne, a s druge su policiji jednostavnije za svakodnevni rad od službenih baza”, objašnjava istraživački novinar Andrej Zaharov.
Okidač za oštriji obračun bio je val telefonskih prijevara i činjenica da je ukrajinska obavještajna služba počela iskorištavati porozan sustav. Na prošlogodišnjem televizijskom obraćanju Vladimir Putin priznao je da je i njegov bliski prijatelj nasjeo na takvu prijevaru. Uslijedili su stroži zakoni s kaznama do deset godina zatvora te uhićenja posrednika – među najpoznatijima je ekipa iza servisa Usersbox.
Međutim, represija je otjerala glavne operatere preko granice gdje ih ruske službe teže dohvaćaju. „Prije su još surađivali sa sigurnosnim službama ili dvaput promislili prije objave osjetljivih podataka. Sad su im sve kočnice popustile”, kaže Zaharov. Kao primjer navodi masovno curenje baze FSB-a „Kordon-2023” s podacima o prelascima ruskih granica od 2014. do 2023.
U priču su se uključili i hakeri naklonjeni Kijevu: skupina KibOrg prošle je godine objavila bazu klijenata Alfa Banke sa zapisima o oko 24 milijuna osoba i 13 milijuna tvrtki. Zajedno s novim probiv kanalima, tržište nikada nije nudilo više ruskih privatnih podataka nego danas.
Umjesto gašenja, bitka protiv probiva zasad samo potiče još destruktivnija curenja – i ostavlja ruske građane izloženijima no ikad.
