Koraljni greben u Velikom jezeru Nacionalnog parka Mljet – najrazvijeniji busenasti greben u cijelom Sredozemlju – polako umire pod naletom klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih vrsta.
„Dolazi do izbjeljivanja, smrti polipa i nekroze tkiva zbog visokih temperatura. Nažalost, zna ući i smeće koje može oštetiti kolonije”, upozorava morski biolog prof. Petar Kružić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Ključni podaci • Površina grebena: oko 650 m². • Starost ekosustava: više od tri milijuna godina. • Najviša ljetna temperatura mora: 29 °C – nekad tek dvodnevni vrhunac, sada se zadržava i mjesec i pol. • Biološka važnost: stanište triju vrsta kirnji, barakuda, piceva i deseci drugih vrsta riba.
Znanstvenici svake godine postavljaju podvodne mjerače koji na različitim dubinama satno bilježe temperaturu i količinu svjetlosti. Podaci pokazuju nagli porast toplinskih pritisaka. „Zabrinjavajuće je da se temperatura od 29 °C sada zadržava i do mjesec i pol dana. Početkom stoljeća takva bi se temperatura pojavila na svega dva do tri dana. To su preveliki toplinski stresovi za ovaj tip koralja”, ističe Kružić.
Toplije more pogoduje i širenju invazivne alge Caulerpa racemosa koja se širi duž grebena, prekriva koraljne kolonije i guši ih. Čuvari parka trenutačno je uklanjaju ručno, metrom po metar.
Strogi režim zaštite „Oko grebena vrijede brojna ograničenja. Ribolov nije dozvoljen, a ronjenje je moguće isključivo u istraživačke svrhe i uz posebne dozvole. Plovidba je dopuštena samo lokalnim stanovnicima i brodovima Nacionalnog parka koji koriste solarni pogon”, objašnjava stručna voditeljica NP-a Margarita Polzer.
Iako koraljni grebeni prekrivaju tek jedan posto oceanskog dna, pružaju dom za više od 25 posto morskog života. Spor rast i gotovo nikakva sposobnost regeneracije čine Mljetov greben posebno ranjivim. Ako globalno zagrijavanje i lokalni pritisci ne budu zaustavljeni, Jadran bi mogao ostati bez jednog od svojih najvrjednijih podmorskih staništa.