Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač ocijenio je da aktualna geopolitička napetost otkriva odlučnost Sjedinjenih Država da, „milom ili silom”, učvrste poziciju u strateški važnim područjima – od Arktika do Latinske Amerike.
Gostujući u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, Kovač je podsjetio da se u pozadini američkih aspiracija prema Grenlandu vodi žestoko nadmetanje Washingtona, Moskve i Pekinga za arktičke sirovine i kontrolu sve prometnijeg sjevernomorskog puta. „Tamo se nalaze golema nalazišta plina i nafte, a morsku rutu uvelike nadzire Rusija, pa nije čudo da se Amerikanci jasno izjašnjavaju o Grenlandu”, rekao je, dodavši kako sumnja da bi europske države riskirale oružani sukob s SAD-om kako bi ga u tome spriječile.
Komentirajući spektakularno uhićenje venezuelanskog čelnika Nicolása Madura i njegovo prebacivanje u SAD, Kovač je naglasio da se najvećoj svjetskoj vojnoj sili praktički nemoguće oduprijeti kad nešto naumi. Upitan o međunarodnopravnim posljedicama, ocijenio je da će Washington – kao i u slučajevima Bin Ladena ili Gadafija – sve opravdavati samoobranom i zaštitom nacionalnih interesa. „Mnogi pravnici reći će da je riječ o kršenju prava, a znate kako to ide u životu. Ovo je gruba izjava, nije lijepo čuti, ali jednostavno – tko je jači, taj kvači”, poručio je.
Kovač je podsjetio da trenutačno ne postoji mehanizam kojim bi se sankcioniralo SAD jer, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, može staviti veto na svaku kritičku rezoluciju. Smatra da će moguće širenje američkih akcija na Kubu ili Kolumbiju ovisiti o tomu hoće li te države postati „pitomije” prema Washingtonu, ali i o spremnosti Bijele kuće da izbjegne vojno prenaprezanje.
Uspoređujući Venezuelu s američkim upadom u Irak, bivši šef diplomacije istaknuo je promjenu taktike: umjesto široke kopnene invazije, SAD je ciljao topovski preciznu akciju uhićenja kako bi „milom” potaknuo promjenu vlasti ili barem kursa u Caracasu, osobito u pogledu naftnih resursa.