Roberta Metsola ozbiljno razmatra kandidaturu za još jedan, treći uzastopni mandat na čelu Europskog parlamenta – potez bez presedana koji bi je na čelnoj poziciji zadržao do 2029. godine.
Prema informacijama kojima raspolažu parlamentarni dužnosnici u Bruxellesu i Strasbourgu, Europska pučka stranka (EPP) kani iskoristiti trenutačnu slabost socijalista te od Europskog vijeća zatražiti potporu za Metsolu. U zamjenu bi, tvrde izvori, mogla poduprijeti dodatni dvogodišnji mandat Antóniju Costi na čelu Vijeća.
Metsolini pristaše ističu da je „oživjela ulogu predsjednice“ i dokazala da može ujediniti sve fragmentiraniji saziv Parlamenta. Kao najsnažniji signal njezine ambicije navodi se odluka da se ove godine ne vrati u nacionalnu politiku na Malti, iako je ondje smatrana izglednom kandidatkinjom za premijerku.
No ambicija EPP-a prijeti narušiti dugogodišnji nepisani dogovor prema kojem se mjesto predsjednika Parlamenta rotira između političkih skupina. Socijalisti, koji su računali da su sada oni na redu, već upozoravaju da bi kršenje tradicije otvorilo novi front unutar institucija EU-a.
Dok se taktičko nadmudrivanje nastavlja, na površinu izlaze i druge pukotine u suradnji triju glavnih institucija. Najsnažniji primjer vidio se ovog tjedna u Strasbourgu, gdje je pregovore o fondu od 1,5 milijardi eura za nabavu oružja blokiralo – ne Parlament, nego države članice koje su zatražile dodatno vrijeme. „Sad se vidi tko kasni“, ironično je komentirao jedan parlamentarni dužnosnik.
EPP-ov plan da Metsolu zadrži na čelu parlamenta poklopio se i s usporenim razgovorima o 19. paketu sankcija Rusiji. Slovački premijer Robert Fico zatražio je jasne garancije o cijenama energije i zaštiti industrije prije no što da zeleno svjetlo, dok Austrija nastoji osigurati kompenzacije za gubitke svoje banke u Rusiji. Iako Fico formalno ne blokira paket, diplomati strahuju da bi odobrenje mogao odgoditi sve do summita 23.–24. listopada.
Na drugom polju, Europska je komisija u utorak predstavila prijedlog o tarifama od 50 % na čelik iznad smanjenih kvota, želeći zaštititi posrnulu europsku industriju čelika od konkurencije, američkih carina i rastuće kineske dominacije. Istodobno se u Bruxellesu raspravlja i o osjetljivom pitanju mogućih deportacija sirijskih državljana: dokument upućen veleposlanicima sugerira da se razmotri i „dobrovoljni i prisilni povratak“ osoba koje predstavljaju sigurnosni rizik.
Sve te teme, od sankcija i trgovine do migracija, oblikuju širi politički kontekst u kojem će se odlučivati i o Metsolinoj sudbini. Ako se EPP uistinu upusti u bitku za treći mandat, Europski parlament mogao bi se naći u središtu do sada neviđene institucionalne napetosti – s mogućim posljedicama za ravnotežu moći u cijeloj Europskoj uniji.
