ZAGREB – Hrvatska je službeno predstavila kandidaturu glavnog grada za sjedište Carinskog tijela Europske unije (EUCA), nove decentralizirane agencije koja bi od 2025. trebala postati središte potpore svim nacionalnim carinskim upravama.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na saslušanju pred Odborom Europskog parlamenta za unutarnje tržište naglasio je da „odabir Zagreba znači odabir europskog rješenja koje odgovara svima, idealnu zemljopisnu lokaciju u sigurnom okruženju”. Zagreb se, istaknuo je, može pohvaliti jednom od najsigurnijih sredina u Europi, uz financijski najpovoljniju ponudu za Uniju – bez troškova najma i operativnih izdataka.
Za domaćinstvo EUCA-e natječe se devet gradova: Liège, Zagreb, Lille, Rim, Haag, Varšava, Porto, Bukurešt i Malaga. Svi su u srijedu iznijeli svoje adute pred parlamentarnim odborom.
Ključni hrvatski argumenti
• Gotova i funkcionalna zgrada u Novom Zagrebu: poslovni objekt izgrađen za SEECEL, danas privremeno sjedište Sveučilišta u Zagrebu, u potpunosti je u državnom vlasništvu i spreman za useljenje.
• Nema dodatnih troškova za EU: prema riječima glavnog ravnatelja Carinske uprave Marija Demirovića, „nema režijskih troškova, nema troškova održavanja, proširenja ni najma”.
• Centar za naprednu obuku na Bregani: omogućuje realne simulacije graničnih postupaka s potrebnom infrastrukturom i opremom za otkrivanje krijumčarenja.
• Najduža vanjska kopnena granica EU-a: Hrvatska, kako podsjeća Demirović, nadzire najveći kopneni teretni promet u Uniji, što snažno ilustrira domaće iskustvo u carinskim izazovima.
• Pravednija distribucija agencija: Hrvatska, kao najmlađa članica EU-a, još uvijek nema nijednu decentraliziranu europsku agenciju.
Gradonačelnikov savjetnik za promet Andro Pavuna dodao je da Zagreb zaposlenicima agencije nudi „sigurno i ugodno okruženje za život i rad”.
Što slijedi
EUCA bi zapošljavala najmanje 250 stručnjaka te nadzirala budući centar za carinske podatke. Cilj joj je pojednostaviti carinske postupke, građanima podići sigurnost internetske kupnje, a nacionalnim tijelima pružiti ujednačene digitalne alate. Prvi pristup podatkovnom centru predviđen je do 2028.
Odluka o lokaciji očekuje se idućeg mjeseca, premda Vijeće i Parlament još usuglašavaju točan postupak glasanja. Tijekom aktualne rasprave eurozastupnici hrvatskoj delegaciji nisu postavili nijedno provokativno pitanje, dok su Haagu i Lilleu uputili najviše kritika.
Božinović je nakon saslušanja ocijenio kako je „prezentacija prošla vrlo dobro” te da su „argumenti na našoj strani”. Hrvatska sada čeka završni politički dogovor unutar europskih institucija nadajući se da će prva agencija EU-a na njezinu teritoriju upravo ovdje otvoriti vrata.
