Tri mjeseca nakon tijesnih listopadskih izbora, centristički D66, Kršćanski demokrati (CDA) i desni VVD postigli su dogovor o formiranju manjinske koalicije koja će raspolagati sa samo 66 od 150 zastupničkih mjesta u Donjem domu nizozemskog parlamenta.
Nova vlada na čelu s 38-godišnjim Robom Jettenom – budućim najmlađim premijerom u povijesti zemlje – bit će službeno potvrđena sredinom veljače. Jetten je prilikom objave sporazuma poručio: „We’re incredibly eager to get started.” Dodao je kako će se trostranačka ekipa usredotočiti na međunarodnu i unutarnju sigurnost, pristupačno stanovanje, kontrolu migracija te ulaganja u novu ekonomiju i obranu, pazeći da se „debts [ne] prebacuju na buduće generacije”.
Izborni preokret D66-a D66 je u listopadu iznenađujuće osvojio isto toliko – 26 mandata – koliko i krajnje desna Stranka slobode (PVV) Geerta Wildersa, no ispred nje je ostao za oko 30 000 glasova. Wildersova formacija ubrzo se raspala: sedam zastupnika, predvođenih dugogodišnjim parlamentarcem Gidijem Markuszowerom, napustilo je stranku, ocijenivši da „vrijeđanje islama ne rješava probleme birača”.
Manjinska matematika Koalicija neće imati većinu ni u Senatu, pa će zakone morati prolazno dogovarati s oporbom. Ključnu ulogu mogla bi odigrati lijevo-zeleno-socijaldemokratska koalicija GroenLinks/PvdA s 20 zastupnika. Njezin čelnik Jesse Klaver već je najavio „odgovornu oporbu” spremnu podržati prijedloge o ubrzanju gradnje stanova i zelenoj tranziciji, ali i blokirati eventualno povećanje poreznog opterećenja radnika, rezove u zdravstvu ili labavljenje radnog zakonodavstva.
Put do sadašnjeg sporazuma bio je obilježen odbijanjem VVD-ove liderice Dilan Yeşilgöz da u vladu uključi GroenLinks/PvdA, koju je ocijenila „previše radikalnom”, dok je D66 presjekao pokušaj VVD-a da u pregovore uvede populistički JA21. Istodobno, druge desne stranke – Forum za demokraciju (FvD) i JA21 – profitirale su na izborima i nastavljaju rasti u anketama.
Što slijedi Detaljan program bit će objavljen u petak, no Jetten je već najavio „golemu investiciju” u obranu i „u Nizozemsku samu”. Kako će nova vlada balansirati ambiciozne planove sa slabom parlamentarnom potporom ostaje otvoreno pitanje, a prva testna glasanja očekuju se već početkom proljeća.