Hrvatsko zdravstvo prvi put nakon desetljeća bilježi pozitivan migracijski saldo medicinskog kadra. Na natječaj jedne slavonske bolnice za deset radnih mjesta ovih se dana javilo 40 kandidata – čak 30 njih medicinske su sestre koje su se upravo vratile iz Njemačke.
Prema podacima Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), od početka 2026. vratilo se gotovo stotinu sestara, što potvrđuje prošlogodišnji preokret: 2025. godine u Hrvatsku su stigle 221 povratnica, dok je 130 kolegica otišlo raditi u inozemstvo. Godinu ranije vratilo ih se 114, a 2023. – 69. Još 2020. broj povratnica bio je tek 34. Danas neto plaća medicinskih sestara, ovisno o stručnoj spremi, iznosi od 1 300 do 1 700 eura, pa razlika u primanjima u odnosu na zapadnu Europu, nakon podmirenja visokih stanarina, više nije presudna.
„Nakon što plate smještaj, u Njemačkoj im ostane malo više nego u Hrvatskoj, a s tako malom razlikom ne žele živjeti u tuđini”, kaže predsjednik HKMS-a Mario Gazić i dodaje da se vraća uglavnom mlađa populacija, stara 28–35 godina, često radi djece koja uskoro kreću u školu. U Njemačkoj trenutačno radi oko 3 800 medicinskih sestara i tehničara iz Hrvatske, dok našim bolnicama nedostaje oko 4 000 ljudi.
Sličan zaokret vidi se i među liječnicima. Od ulaska Hrvatske u EU otišlo ih je oko 1 400, no posljednjih godina prosječno se stotinu godišnje vraća. Atlas liječništva Hrvatske liječničke komore pokazuje da je u posljednjih osam godina 911 liječnika napustilo zemlju, a vratilo ih se 408. Lani je zabilježeno 67 povratnika, godinu prije 69, dok je u prva dva mjeseca 2026. broj povratnika (9) već dvostruko premašio broj onih koji su otišli (4).
U Komori ističu da su presudna dva faktora: rast liječničkih plaća i ukidanje tzv. robovlasničkih ugovora za specijalizante koji su ih vezivali uz matične bolnice. Paralelno opada i broj onih koji tek planiraju otići – potvrdu za rad u inozemstvu 2023. je zatražilo 59 liječnika, a od početka 2026. svega 13.
Uz smanjenje odlazaka, sve je zamjetniji i trend preseljenja iz većih gradova u manja, posebno u Slavoniji, gdje su troškovi života niži, a kvaliteta života, prema povratnicima, bolja nego u velikim urbanim središtima. Za tamošnje ravnatelje to znači da na natječajima imaju veći izbor kandidata nego ikad prije.