Europa riskira desetljeće sekularne stagnacije ako u sljedećih pet godina ne poveća godišnje investicije za dodatnih 1,2 bilijuna eura, pokazuje najnovije izvješće analitičke kuće McKinsey & Company predstavljeno u Davosu.
Prema studiji „Transformacija Europe: hrabri potezi za uzdizanje kontinenta”, jaz u konkurentnosti prema Sjedinjenim Državama i Kini ubrzano se produbljuje. Tražena svota 50 posto je viša od one koju je prošle godine procijenio bivši čelnik Europske središnje banke Mario Draghi, što ilustrira brzinu kojom kontinent zaostaje.
Ključni nalazi:
• Američke su tvrtke u posljednjih pet godina potrošile približno dva bilijuna eura više na digitalne tehnologije od europskih konkurenata.
• Godišnji investicijski manjak europskih poduzeća doseže oko 580 milijardi eura, a startup-scena bilježi dodatni deficit od 300 milijardi eura.
• Kina u tradicionalnu proizvodnju ulaže u omjeru tri prema jedan u odnosu na Europu, dok europske kompanije troše oko 40 posto manje na kapitalne izdatke te istraživanje i razvoj nego američke.
Ako se trendovi ne preokrenu, McKinsey predviđa da bi prosječni godišnji rast BDP-a u Europi mogao ostati prikovan na oko jedan posto. Nedostatak ulaganja sputava tehnološki napredak, smanjuje produktivnost i pritišće agregatnu potražnju, čime nastaje začarani krug niskog rasta.
Ipak, autori izvješća vide i pozitivan pomak. Najavljena strana izravna ulaganja porasla su za oko 40 posto u odnosu na pretpandemijsko razdoblje, a privatni kapital samo je u prvih devet mjeseci 2025. uložio oko 300 milijardi eura na kontinentu. Među najvećim igračima ističu se KKR s plasiranim ulaganjima od približno 20 milijardi dolara u 2024., Blackstone koji najavljuje do 500 milijardi dolara tijekom idućeg desetljeća te Apollo, koji planira do 100 milijardi dolara investirati isključivo u Njemačkoj.
Studija posebno naglašava ulogu „istaknutih” kompanija u podizanju produktivnosti. Dok je u SAD-u između 2011. i 2019. svega 44 takvih tvrtki generiralo više od dvije trećine rasta produktivnosti, Njemačka je imala samo 13. Zaključak je da Europa mora poticati rast većeg broja globalno konkurentnih, tehnološki snažnih poduzeća.
Izvješće završava hitnim apelom kreatorima politika: reforme javnog sektora, regulatorno rasterećenje i ciljane industrijske strategije važni su, ali presudna će biti spremnost privatnog sektora da pojača investicijski zamah i time udvostruči stopu rasta europskog BDP-a.