Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg u srijedu će prvi put sjesti u klupu za svjedoke na suđenju u Los Angelesu koje bi moglo preoblikovati način na koji se društvene mreže odnose prema maloljetnim korisnicima.
Tužitelji tvrde da su Instagram i ostale Metine platforme „namjerno dizajnirane” kako bi poticale ovisničko ponašanje kod djece i tinejdžera, stavljajući profit ispred sigurnosti. U galeriji sudnice pojavile su se majke koje su izgubile djecu zbog samoubojstva, a noć su provele pod kišom ispred zgrade kako bi osigurale mjesta na raspravi.
Mosseri odbacio pojam „ovisnosti” Prvi svjedok iz vrha Silicijske doline bio je čelni čovjek Instagrama Adam Mosseri. On je 11. veljače porotnicima rekao da radije govori o „problematičnoj upotrebi” nego o kliničkoj ovisnosti: „Siguran sam da sam rekao da sam bio ovisan o Netflixovoj seriji kada sam je jedne večeri jako kasno pogledao, ali ne mislim da je to isto što i klinička ovisnost.”
Na suđenju je prikazana interna e-pošta u kojoj se vodstvo Mete 2020. spori oko filtera za kozmetičku kirurgiju na Instagramu. Unatoč upozorenjima da takvi filteri mogu štetiti psihičkom zdravlju mladih djevojaka, Zuckerberg je odlučio dopustiti njihovo korištenje kako platforma ne bi izgubila korisnike pred konkurencijom TikToka.
Psihijatrica kao „ključna svjedokinja” Dan prije Mosserijeva iskaza, psihijatrica Anna Lembke opisala je društvene mreže kao „ulaznu drogu” koja usmjerava još nerazvijene mozgove adolescenata prema ovisničkom ponašanju.
Širi pravni pritisak na tehnološke divove Paralelno s losanđeleskim postupkom, pred saveznim sucem u Oaklandu vodi se sličan nacionalni slučaj koji bi mogao završiti novim suđenjem 2026. godine. Meta ovog mjeseca očekuje i proces u Novom Meksiku, gdje ju se optužuje da je profit stavila ispred zaštite maloljetnika od seksualnih predatora. Tužitelji su najavili da će, umjesto najavljenog izvršnog direktora YouTubea Neala Mohana, svjedočiti drugi visokopozicionirani dužnosnik te platforme.
Ishod suđenja u Los Angelesu pratit će se kao presedan koji bi mogao natjerati tehnološke kompanije da mijenjaju dizajn svojih proizvoda – ili riskiraju nove tužbe zbog štete koju navodno nanose najmlađim korisnicima.