Redovito kretanje ne mora značiti dugačke treninge ili skupu teretanu – dovoljno je uvesti niz sitnih navika koje, prema kardiologu dr. Edwardu Fisheru, mogu značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Dr. Fisher napominje da je sjedilački način života jedan od glavnih neprijatelja srca. „Male, ali redovite promjene u načinu kretanja imaju ogroman učinak na dugoročno zdravlje srca”, ističe liječnik. Predlaže:
- penjanje stepenicama umjesto vožnje dizalom;
- parkiranje nešto dalje od odredišta pa dio puta prijeći pješice;
- hodanje dok telefoniramo;
- kratku šetnju nakon obroka;
- češće ustajanje od radnog stola.
Ključ je u dosljednosti, a ne u intenzitetu. „Ne moramo sve raditi odjednom. Svakodnevno malo povećati broj koraka i to će s vremenom napraviti razliku”, poručuje kardiolog. Blago, ali redovito hodanje pomaže u:
- smanjenju stresa,
- podizanju energije i raspoloženja,
- boljoj kvaliteti sna.
Ako se zanemari kretanje, posljedice se mogu očitovati nizom simptoma koji često prođu neprimijećeno. Stručnjaci upozoravaju da se liječniku treba javiti čim se pojave:
- preskakanje srca,
- neobjašnjeno znojenje,
- bol u vratu ili ramenima,
- žgaravica, probavne smetnje ili mučnina,
- poteškoće sa spavanjem.
Uvođenje dodatnih stotinu ili nekoliko stotina koraka dnevno zahtijeva minimalan trud, a donosi mjerljive koristi za srce i opće zdravlje. Dr. Fisher podsjeća da svaka prilika za kretanje – makar kratka – predstavlja korak prema dugoročnom smanjenju rizika od srčanih bolesti.