Na ljetnim tržnicama mahune su ove godine iznenadile cijenom: u Dalmaciji dosežu i 10 eura po kilogramu, dok su u kontinentalnim gradovima između 5 i 7 eura. Prema Državnom zavodu za statistiku, povrće je u odnosu na prošlu godinu poskupjelo 18,7 %, a voće 12,4 %.
Kombinacija lošeg vremena, skupljih inputa i manjeg uroda • Proljeće 2025. obilježile su učestale kiše, niske temperature i tuča, pa je urod mahuna znatno podbacio. • Troškovi goriva, gnojiva, sjemena i radne snage nastavili su rasti, a mali OPG-ovi sve teže pokrivaju troškove. • Manjak domaće proizvodnje i pojačana turistička potražnja dodatno su stisnuli tržište.
„Cijene mahuna i drugog povrća jesu visoke, ali mi poljoprivrednici često jedva pokrijemo troškove proizvodnje”, kaže Vjekoslav Budanec, predsjednik zajednice povrtlara, dodajući da „nema tu neke ekstra zarade”. Sličnu sliku opisuje i proizvođač iz doline Neretve: troškovi su golemi, a preživljavanje postaje upitno.
Zdrava hrana postaje nedostižna Nutricionisti upozoravaju da „voće i povrće nisu luksuz, nego osnovna potreba”. Prosječna hrvatska obitelj već troši 30–40 % prihoda na prehranu, osjetno više od europskoga prosjeka, a daljnje poskupljenje prijeti novom razinom prehrambene nejednakosti.
Kilogram mahuna = dva kilograma mesa Za građane je usporedba bolna: za cijenu kilograma mahuna mogu kupiti dvostruko više svinjetine. Time mahune, iako 90 % sastavljene od vode, postaju gotovo statusni simbol na tanjuru.
Bijeg u vlastiti vrt Sve više potrošača odlučuje se na kućni uzgoj. Na desetak kvadrata moguće je ubrati i do 15 kg mahuna, čime se, uz minimalna ulaganja, uštedi i do 100 eura po sezoni. Biljka je zahvalna, od sjetve do berbe treba 50–60 dana, a niske sorte dobro uspijevaju i na balkonu.
Što ako se trend nastavi? Agroekonomisti upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena mogao pogoršati javno zdravlje i produbiti društvene razlike. Bez jasne strategije samodostatnosti hrvatska će tržnica i dalje ovisiti o uvozu, sezoni i turistima – a građani, sve češće, o vlastitom vrtu.