Magnezij se posljednjih godina prometnuo u jedan od najprodavanijih dodataka prehrani, no doc. dr. sc. Erika Dobroslavić upozorava da ga mnogi uzimaju – krivo i bespotrebno.
Prema europskim istraživanjima, dvije trećine stanovništva ne doseže preporučene dnevne količine ovog minerala. Uzrok se krije u jednoličnoj prehrani prepunoj ultraprocesiranih proizvoda, siromašnoj cjelovitom hranom. Posljedica je navala na suplemente, iako bi se, tvrdi Dobroslavić, prvi korak trebao tražiti na tanjuru, a ne u kapsuli.
Rizične skupine • starije osobe • sportaši (pojačano znojenje) • dijabetičari • oboljeli od probavnih tegoba ili kroničnih bubrežnih bolesti • osobe koje uzimaju antacide, diuretike, lijekove za tlak ili određene antibiotike
Za njih – ali i sve ostale – samoinicijativno uzimanje magnezija može biti neučinkovito, pa i štetno. „Magnezij dirigira cijelim orkestrom mikronutrijenata”, podsjeća Dobroslavić. Neravnoteža se najčešće očituje umorom, mišićnom slabošću, grčevima, drhtavicom ili poremećajem srčanog ritma. Dugotrajan manjak povećava rizik od hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, inzulinske rezistencije i osteoporoze.
Kako ga sigurno nadoknaditi?
- Prioritet: raznolika prehrana bogata lisnatim zelenim povrćem, orašastim plodovima i cjelovitim žitaricama.
- Dodaci samo uz stručni savjet i individualnu prilagodbu oblika i doze.
- Cijena nije jamstvo djelotvornosti – presudna je bioraspoloživost pojedinog kemijskog oblika.
Zaključak stručnjakinje jasan je: magnezij može biti moćan saveznik, ali samo ako se uzima promišljeno, uz stručno vodstvo i kao nadopuna, a ne zamjena za uravnoteženu prehranu.