BELI MANASTIR – Magarac, nekada nezamjenjiv pratitelj baranjskih ovčara, ponovno privlači pozornost u ravnici između Drave i Dunava. U Osječko-baranjskoj županiji trenutačno je registrirano 227 magaraca, a iza svake životinje krije se priča o upornosti, tradiciji i novim prilikama.
Jedan od onih koji dobro pamti vrijeme kada su magarci vodili stada jest Jovan Božić-Vudrag iz Karanca. „Magarac je nekada mnogo značio, pa i dandanas za one koji se bave takvim načinom uzgoja ovaca”, prisjeća se Božić-Vudrag, koji je sa stotom galamom ovaca i jednim magarcem pješačio i po 30 kilometara na dan. Životinja je predvodila ovce kroz vodu, trsku i cestu, a Božić-Vudrag ju je koristio i za svakodnevni povratak kući po hranu dok je stado paslo dvadesetak kilometara dalje, „preko brda” prema Dunavu. Posljednju magaricu, Mancu, prodao je kada više nije imao nasljednika za ovčarsku tradiciju.
Da je magarac i danas koristan, potvrđuje Filip Golubov-Car, direktor Turističke zajednice općine Draž. U dvorištu mu živi Bingo, primorsko-dinarske pasmine. „Jako lijepo održava dvorište i jako je druželjubiv, ali i svojeglav i bezobrazan ako mu se nešto ne sviđa”, kaže kroz smijeh. Planira mu nabaviti družicu jer, uz minimalnu brigu, magarac pomaže u uređenju zemljišta, a državni poticaji čine uzgoj još privlačnijim.
Magarci su u Hrvatskoj zaštićena vrsta. U Jedinstvenom registru držanih životinja evidentirano je 7602 grla, od čega najveći dio – 5421 magarac – pripada primorsko-goranskoj pasmini. Država kroz intervenciju 70.03 „Očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja” isplaćuje godišnje potpore: 304,97 eura za istarskog, 275,97 eura za sjevernojadranskog te 230,97 eura za primorsko-dinarskog magarca.
Iako su nekada služili ponajprije za prijenos tereta na dalmatinskim otocima i kršu, današnji interes seli se prema proizvodnji magarećeg mlijeka, cijenjenog zbog hipoalergenih svojstava. Mlijeko se sve češće koristi i u kozmetici, dok se u ekološkom uzgoju magarci prepoznaju kao dio gastronomske i turističke ponude – posebno u Istri.
Od vjernog „vođe stada” do suvremenog čuvara travnjaka i izvornog proizvođača mlijeka, magarac u Baranji dokazuje da tvrdoglavost ponekad znači – opstati s vremenom.