PARIZ – Francuski predsjednik Emmanuel Macron stiže na neformalni summit čelnika Europske unije u belgijskom zaleđu s ambicioznim planom za gospodarsku preobrazbu Unije. Ideja, skicirana prošlog tjedna u Elizejskoj palači pred predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, poziva na veća javna ulaganja, diverzifikaciju dobavnih lanaca, manje birokracije te posebna pravila „Kupuj europsko” u javnoj nabavi kako bi se zaštitila domaća industrija.
No ključni partneri – Njemačka i Italija – okupljaju krug država koje žele suprotan pristup. Njemački kancelar Friedrich Merz i talijanska premijerka Giorgia Meloni sve glasnije zagovaraju otvorenije tržište i oprez prema protekcionizmu, bojeći se da bi pretjerano zatvaranje Unije odvratilo ulagače.
„Moramo ponovno učiniti naše gospodarstvo konkurentnim… sada moramo preokrenuti taj trend”, poručio je Merz početkom veljače u Bundestagu. U zajedničkom radnom dokumentu Berlin i Rim podržavaju tek ograničenu europsku preferenciju, i to samo u „ključnim i strateškim sektorima”, uz naglasak na rezanje regulative i dublje jedinstveno tržište usluga.
Sjeverna i baltička skupina – Estonija, Finska, Latvija, Litva, Nizozemska i Švedska – otišla je i korak dalje, upozorivši da bi francuski model „mogao otjerati investicije iz EU-a”.
Dok se Bruxelles priprema za novu rundu rasprava o Industrijskom akceleratorskom aktu – zakonu koji je već dvaput odgođen upravo zbog odredbi „Made in Europe” – Merz, Meloni i belgijski premijer Bart De Wever sazvali su zaseban sastanak s više od deset istomišljenika. Macron je pozvan, ali do petka još nije potvrdio dolazak.
Iza kulisa se komentira da je Macronova pregovaračka moć oslabjela jer mu mandat istječe za nešto više od godine dana. „Jak si u Bruxellesu koliko si jak kod kuće”, primijetio je jedan europski diplomat.
Pariz, potaknut nedavnim trzavicama s Washingtonom oko američkih ambicija prema Grenlandu, tvrdi da Europa mora ojačati „stratešku neovisnost”. No analitičari ocjenjuju da su Rim i Berlin oprezniji: „Obje su vlade manje spremne ljutiti predsjednika Trumpa”, kaže politolog Alberto Rizzi, podsjećajući da Njemačka i Italija više ovise o američkim ugovorima o vojnoj opremi.
Hoće li Macron na summitu uspjeti preokrenuti raspoloženje i od „trenutka” koji priželjkuje doista napraviti zaokret prema industrijskom protekcionizmu, ovisit će o tome može li raskol među državama članicama pretvoriti u novi konsenzus – ili će se europska ekonomska politika nastaviti kretati u liberalnijem smjeru koji diktiraju Berlin i Rim.
