Drugog dana Minhenske sigurnosne konferencije, na kojoj se okupilo više od tisuću sudionika iz oko 120 država, glavna je tema bila kriza transatlantskog partnerstva. Posebno je iščekivan govor američkog državnog tajnika Marca Rubija. On je podsjetio na povijesno savezništvo Sjedinjenih Država i Europe te naglasio da „pripadaju jedno drugome”.
Profesor sigurnosnih studija Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”, u analizi za središnji Dnevnik HTV-a ocijenio je da je Washington ublažio retoriku, ali da je ključna poruka nepromijenjena: Europa mora preuzeti veći teret vlastite sigurnosti.
„Europa treba početi sama odlučivati o svojoj sudbini, treba se organizirati i prestati biti objekt te postati uistinu subjekt međunarodnih odnosa – ne samo financijski nego i politički, gospodarski, vojno, obavještajno i sigurnosno. Europa treba voditi svoju politiku, stabilizirati se, ojačati i biti u stanju braniti svoje nacionalne i europske interese, ne samo unutar Europe nego i izvan nje”, poručio je Akrap.
S jednakim interesom pratilo se izlaganje njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je najavio odlučno jačanje Bundeswehra. Akrap taj nastup opisuje kao „iznenađujući i čvrst državnički”. Dodao je: „Nadam se da je kancelar Merz prelomio i odlučio pokrenuti Njemačku da ponovno bude gravitacijsko središte Europe, oko kojeg će se usmjeriti budućnost njezine izgradnje – ne samo gospodarske nego i političke i sigurnosne. Europa se uistinu treba stabilizirati, ojačati i spremiti se.”
Tema europskog nuklearnog odvraćanja također je otvorena nakon razgovora Merza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Prema Akrapu, u promijenjenoj geopolitičkoj stvarnosti nije isključeno da pojedine članice požele vlastiti nuklearni kapacitet, ali on podsjeća da se američki „kišobran” nije povukao sa Starog kontinenta. „Amerika se neće boriti za Europu, nego samo s Europom”, naglasio je.
Usprkos Brexitu, Akrap smatra da se sigurnosna suradnja Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije produbljuje, što dodatno potvrđuje trend jačanja europske obrambene autonomije.
München je, zaključuje, još jednom pokazao da transatlantska veza ostaje čvrsta, ali i da se od europskih prijestolnica sve glasnije očekuje – manje ovisnosti i više samopouzdanja.
