Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u Münchenu da se ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji mora pripremiti „tehnički tako da ne stvorimo veliku neravnotežu u funkcioniranju EU-a”. Govoreći na panelu o Ukrajini na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, Plenković je naglasio da politička volja za proširenje postoji, ali da bi ulazak tako velike zemlje snažno utjecao na zajednički proračun, poljoprivrednu i kohezijsku politiku bloka od 27 članica.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos bila je još izravnija: prema važećoj metodologiji „nemoguće je da Ukrajina postane članica 1. siječnja 2027.” Podsjetila je da je i visokorazvijenoj Švedskoj za pregovore trebalo tri godine.
Hrvatska, najmlađa članica Unije, u pregovore je ušla 2005., a pristupila tek 2013., što je bio jedan od najduljih procesa u povijesti proširenja. Zagreb i Kijev potpisali su 2021. sporazum kojim Hrvatska pomaže Ukrajini u pristupnom putu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nedavno je na platformi X poručio da je „važno da Ukrajina učini sve kako bi tehnički bila spremna za pristupanje EU-u do 2027. Barem glavne korake ćemo ispuniti”, tražeći i „točan datum” jer bi, upozorava, u suprotnom Rusija mogla iskoristiti neizvjesnost.
Za proširenje je potrebna jednoglasna suglasnost svih članica, a najglasniji protivnik ukrajinskog ulaska zasad je mađarski premijer Viktor Orbán, koji tvrdi da bi takav potez „donio rat Europi”.
