SEVILLA – Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je na Međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja da su carine koje nameću najjače svjetske ekonomije „instrument ucjene, a ne sredstvo trgovinskog rebalansa”. Govoreći u španjolskoj Sevilli, Macron je kritizirao val protekcionističkih mjera i upozorio da „povratak trgovinskih ratova i carina u trenutku kad je planet u krizi predstavlja zastranjenje”.
Europska unija pokušava do 9. srpnja sklopiti dogovor sa Sjedinjenim Državama o smirivanju napetosti, no Macron nije izravno spomenuo Washington ni američkog predsjednika Donalda Trumpa. Unatoč tomu, jasno je aludirao na američke poteze: Trump je u travnju najavio globalne carine od 10 do 50 posto na uvoz u SAD, ali je kasnije dao 90-dnevnu odgodu.
Macron smatra apsurdnim da se Europu istodobno poziva na veća ulaganja u obranu i izlaže novim trgovinskim barijerama. Pozvao je i na reformu Svjetske trgovinske organizacije kako bi se njezina pravila uskladila s ciljevima smanjenja nejednakosti i borbe protiv klimatskih promjena.
Upozorenja stižu i iz sustava Ujedinjenih naroda: njihova trgovinska agencija procjenjuje da bi nove američke carine mogle imati „katastrofalan utjecaj” na zemlje u razvoju. Među najugroženijima spominju se Lesoto, Kambodža, Laos, Madagaskar i Mjanmar, koji bi se mogli suočiti s najvišim nametima.
Macron je zaključio da nametanje carina zemljama koje tek ulaze u gospodarski uzlet „nije put kojim se rješavaju globalni izazovi”, nego riskira produbljivanje nejednakosti i klimatske krize.
