Popis poslodavaca kod kojih je inspekcija zatekla neprijavljene radnike više se nego utrostručio u samo pola godine. Ministarstvo rada ažuriralo je tzv. crnu listu te na njoj sada stoji 467 trgovačkih društava i obrta.
Najbrže rastuća lista
- Prva verzija objavljena krajem travnja imala je 90 poslodavaca.
- U lipnju ih je bilo 163.
- Najnovije ažuriranje pokazuje 467 imena, uglavnom iz građevinarstva, ugostiteljstva i trgovine, ali i nekoliko javnih ustanova poput Doma zdravlja Ličko-senjske županije i pulskog Centra za pomoć i njegu.
Na vrhu liste i dalje se nalazi šibenski Tabak d.o.o., tvrtka registrirana za prijevoz i usluge.
Što (ni)je objavljeno Unatoč propisima koji predviđaju širi raspon podataka – datum nadzora, opis nepravilnosti, broj radnika – Ministarstvo je objavilo tek naziv, OIB i adresu. Državni inspektorat tvrdi da je dostavio sve informacije, no iz Ministarstva poručuju da Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada „ne propisuje obvezan sadržaj koji se objavljuje”. Takav pristup izazvao je negodovanje sindikata i dijela javnosti, koji se pitaju kakva je svrha liste bez jasnih razmjera prekršaja.
Kazne i zabrane • Za svakog neprijavljenog radnika poslodavac plaća 2 600 eura kazne i isplaćuje šest zaostalih plaća. • Tvrtke uhvaćene u prekršaju šest godina ne smiju zapošljavati strane radnike.
Šira slika: europska akcija protiv iskorištavanja U nedavnoj međunarodnoj operaciji koju je koordinirao Europol u 32 europske države identificirane su 404 potencijalne žrtve trgovanja ljudima, a uhićene 54 osobe. Hrvatska policija provjerila je više od 20 000 radnika na oko 600 lokacija; žrtve trgovanja ljudima nisu pronađene, ali su kod 29 poslodavaca otkrivene nepravilnosti u radnim odnosima za 53 radnika.
Mehanizmi kontrole jasno se pojačavaju, no kritičari upozoravaju da bez potpunih i transparentnih podataka crna lista teško može ispuniti svoju glavnu svrhu – spriječiti rad „na crno” i zaštititi radnike.