Nova britanska studija na više od 27 000 ispitanika otkrila je da kvaliteta sna može imati mjerljiv utjecaj na biološku starost mozga.
Znanstvenici su analizirali magnetske snimke mozga odraslih osoba srednje i starije dobi te njihove obrasce spavanja. Umjetna inteligencija procjenjivala je „starost mozga” na temelju više od tisuću strukturnih značajki, a rezultati su uspoređeni s kronološkom dobi sudionika.
Ključni nalazi • Svaki bod niže na skali zdravog spavanja povezan je s prosječno pola godine starijim izgledom mozga. • „Noćne ptice”, osobe koje spavaju kraće od sedam ili dulje od osam sati te oni koji hrču, imali su izraženije odstupanje između biološke i stvarne dobi mozga. • Samo 41 % sudionika svrstano je među dobre spavače (četiri ili pet zdravih navika), dok je oko 3 % ocijenjeno kao loši spavači (nula ili jedna zdrava navika).
Iako rezultati upozoravaju, autori ističu da se navike sna mogu poboljšati. Preporučuju održavanje redovitog rasporeda spavanja, izbjegavanje kofeina, alkohola i ekrana prije odlaska u krevet te stvaranje mirnog, zamračenog okruženja kako bi se sačuvalo zdravlje mozga.