Utrka za bržim i jeftinijim stvaranjem sadržaja gura umjetnu inteligenciju u srce svakodnevne potrošnje vijesti, ali povjerenje publike ne prati taj tehnološki skok.
Veliko istraživanje Reutersova instituta u šest zemalja pokazuje da se tjedna upotreba generativnih alata gotovo udvostručila u godinu dana. ChatGPT, Gemini i Copilot građani sve češće koriste za pretraživanje tema, postavljanje pitanja i čitanje sažetaka vijesti. Ipak, povjerenje u te alate i dalje je znatno niže nego u klasične medije.
Preko polovice ispitanika navodi da su prošli tjedan u internetskoj tražilici vidjeli AI-generirani odgovor, češće nego što su svjesno otvorili neki samostalni AI sustav. Mnogi tada više ne kliknu na izvorni članak, pa algoritam, a ne urednik, odlučuje što će publika pročitati.
To se pokazalo riskantnim. Najopsežnije međunarodno testiranje koje je koordinirala Europska radiodifuzijska unija otkrilo je ozbiljne propuste u 45 % odgovora AI asistenata. Novinari u 18 zemalja evidentirali su pogrešno navođenje izvora, izmišljene „činjenice” i zastarjele podatke; Gemini je pogriješio u više od tri četvrtine upita. Kad sadržaj nije točan, korisnici nerijetko krive i alat i medij koji je citiran, iako novinar s greškom nema veze.
U isto vrijeme analitička tvrtka Graphite bilježi još jednu prekretnicu: od kraja 2024. na otvorenom webu objavljuje se više AI-napisanih nego ljudskih tekstova. Takav „tihi” val niskokvalitetnih članaka uglavnom ostaje nevidljiv jer rijetko prolazi Googleove filtre, no algoritamski sažeci koji dopiru do čitatelja već sada oblikuju javno razumijevanje.
Ni američka javnost nije impresionirana. Prema istraživanju Pew Research Centra, polovica Amerikanaca vjeruje da će AI loše utjecati na novinarstvo u iduća dva desetljeća, a gotovo 60 % očekuje gubitak novinarskih radnih mjesta. Dvije trećine izričito se boji širenja netočnih informacija – stav koji ujedinjuje suprotne političke tabore. Što je ispitanik obrazovaniji, to je skeptičniji prema sposobnosti AI-a da točno piše vijesti.
Regulativa ne prati tempo: Digital Services Act, AI Act i Media Freedom Act dodiruju tek dijelove problema, ali nijedan zakon ne propisuje jasna pravila za alate koji masovno sažimaju tuđe članke bez uredničke odgovornosti.
Usprkos svim nedoumicama, ankete za medije kriju ohrabrenje: publika još uvijek više vjeruje novinarima od krvi i mesa nego linijama koda. Prilika je to da redakcije jasno istaknu ljudsku stručnost, a umjetnu inteligenciju koriste iza kulisa – kao pomoć, a ne zamjenu – kako bi zadržale ono najdragocjenije: povjerenje.