Vladina ponuda da se osnovica plaća u državnim i javnim službama od iduće godine podigne za samo 1 % započela je pregovore koji bi mogli trajati tjednima. Dok premijer Andrej Plenković poručuje da je „vrijeme rapidnih povećanja prošlo”, 11 sindikata – među njima i Hrvatski liječnički sindikat (HLS) – nastupa zajednički i traži 12 %.
Predsjednica HLS-a Renata Čulinović-Čaić kaže da su svjesni potrebe kompromisa, ali da razlika između 1 i 12 % „traži više krugova razgovora”. Uz inflaciju od 4,5 % kao glavni argument, liječnici upozoravaju na ogromne strukturne probleme koji, tvrde, najviše pogađaju pacijente:
• više od 3 000 000 evidentiranih prekovremenih sati liječnika; • različita cijena sata rada u veljači i kolovozu; • nepostojanje obvezujućih normativa o opsegu posla; • manjak specijalizanata i odljev mladih liječnika u inozemstvo i privatni sektor.
„Komu je u interesu očuvati nered u zdravstvenom sustavu?”, pita Čulinović-Čaić, dodajući da liječnici granski kolektivni ugovor čekaju još od pandemije. Ministarica zdravstva Irena Hrstić zasad se ne očituje o nastavku pregovora, što u sindikatu ocjenjuju „zapanjujućim s obzirom na stvarno stanje”.
Sindikat podupire i zahtjeve hitnih službi za beneficirani radni staž te, u suradnji s europskim kolegama, provodi anketu o uvjetima koji se u Bruxellesu kvalificiraju kao „teški i iscrpljujući”. Rezultate namjeravaju predstaviti Europskom parlamentu kako bi se u određenim segmentima liječničkog posla priznao staž s beneficijama.
Ministar rada Marin Piletić ističe da je prosječna plaća u javnim i državnim službama u prvih osam mjeseci ove godine porasla za gotovo 7 % te ocjenjuje da je to dovoljno s obzirom na proračunske mogućnosti. Čulinović-Čaić uzvraća kako „ekonomija raste već 18 kvartala zaredom” te da raspravu treba voditi o prioritetima, a ne o pukom nedostatku novca.
Što traže liječnici?
- Jasne vremensko-kadrovske normative za ambulantni rad, operacijske sale, rad na odjelu i administraciju.
- Korekciju izračuna satnice kako bi vrijedila jednako tijekom cijele godine.
- Regulaciju tzv. pripravnosti, kojom se – tvrde – prikrivaju prekovremeni sati.
- Kriterije za rad liječnika iz javnog sustava u privatnim ustanovama.
„Zdravstvo je uz školstvo najveći sustav u državi, a bez reda nema ni kvalitete usluge”, upozorava Čulinović-Čaić i dodaje da razdoblje bez izbora treba iskoristiti za reformu koja će zadržati liječnike u javnom sektoru i u Hrvatskoj. Kako zasad stvari stoje, sindikati ne planiraju popustiti, a Vladu čeka težak zadatak uskladiti proračunske okvire s rastućim nezadovoljstvom u najvećoj javnoj službi.
