Europsko gospodarstvo ne bi preživjelo pandemijske i energetske šokove bez priljeva stranih radnika, poručila je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde na tradicionalnom simpoziju američkog Fed-a u Jackson Holeu.
Prema njezinim podacima, zaposlenost u europodručju porasla je za 4,1 % između kraja 2021. i sredine 2025., gotovo paralelno s rastom BDP-a. Ključnu polugu tog oporavka čine migranti: „Iako su 2022. činili samo oko 9 % radne snage, strani radnici ostvarili su polovicu njezina rasta tijekom protekle tri godine.” Bez njih bi, dodala je, tržište rada bilo osjetno zategnutije, a proizvodnja manja.
Lagarde je posebno izdvojila Njemačku i Španjolsku. U slučaju Njemačke, BDP bi danas bio otprilike 6 % niži da nije migrant-skoga doprinosa, dok se snažan oporavak Španjolske „uvelike naslanja” na strane radnike. Migracije, naglasila je, nadomještaju pad nataliteta i rastuću sklonost kraćem radnom vremenu, čime poduzećima omogućuju širenje proizvodnje i prigušuju inflacijske pritiske, unatoč činjenici da plaće zaostaju za cijenama.
Demografska slika Unije pritom se mijenja brže nego politika. Neto useljavanje gurnulo je populaciju EU-a na rekordnih 450 milijuna prošle godine, dok vlade od Berlina do Rima pod pritiskom birača skreću prema restriktivnijim pravilima. „Migracija bi u načelu mogla odigrati ključnu ulogu u ublažavanju nestašice radne snage kako stanovništvo stari”, rekla je Lagarde, ali je upozorila da bi „političko-ekonomski pritisci mogli sve više ograničavati priljeve”.
Šefica ECB-a ocijenila je da je tržište rada eurozone izašlo iz posljednjih kriza „iznenađujuće dobre kondicije”, no upozorila je da demografski pad, politički otpor i promjena radnih navika i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju otpornosti gospodarstva.
