Londonska znanstvenica koja je početkom godine preko Airbnb-a unajmila jednosobni stan na Manhattanu završila je u bizarnom sporu s domaćinom koji ju je optužio za više od 12.000 funti štete – uz fotografije za koje ona tvrdi da su digitalno izmijenjene ili čak stvorene umjetnom inteligencijom.
Gost je nakon sedam tjedana ranije napustio smještaj jer se nije osjećala sigurno u četvrti. Nedugo potom domaćin, označen na platformi kao „superhost”, dostavio je Airbnb-u slike napuknutog stolića i popis oštećenja koji je uključivao „madrac zaprljan urinom, uništeni robot-usisavač, sofu, mikrovalnu, televizor i klima-uređaj”. Tvrdio je da račun iznosi više od 12.000 funti, a Airbnb je nakon prvotne provjere fotografija od gošće zatražio 5.314 funti odštete.
Znanstvenica je u žalbi navela da je stan ostavila uredan, s tek dvojicom posjetitelja tijekom boravka, te je priložila svjedočenje pratitelja pri odjavi. „Na fotografijama istog stolića jasno se vide razlike koje su nemoguće na neobrađenim snimkama. Airbnb je to morao primijetiti”, upozorila je. Platforma je u početku odbila njezine prigovore, no pet dana nakon što je Guardian Money postavio pitanja, korisnički servis joj je priznao 500 funti kredita. Kad je odbila daljnju rezervaciju, ponuđen joj je povrat od 854 funte, ali je i to odbila. Na kraju joj je vraćen puni iznos rezervacije – 4.269 funti – a negativna recenzija domaćina uklonjena.
Airbnb se ispričao i pokrenuo internu reviziju postupanja, priopćivši domaćinu da fotografije „nije moguće verificirati” i da će u slučaju ponovnog sličnog prigovora biti uklonjen s platforme. „Ozbiljno pristupamo zahtjevima za naknadu štete; specijalizirani tim pregledava sve dostupne dokaze, a odluke se mogu osporiti”, poručili su iz tvrtke.
Stručnjaci upozoravaju da je lažiranje slikovnih dokaza sve jednostavnije. Serpil Hall, direktorica za gospodarski kriminal u konzultantskoj kući Baringa, naglašava kako je softver za manipulaciju fotografijama „jeftin, lako dostupan i traži minimalno znanje”. Pojedine osiguravajuće kuće već bilježe porast lažnih zahtjeva temeljenih na tako prerađenim snimkama, pa sve više tvrtki uvodi forenzičke alate za provjeru autentičnosti vizualnog materijala.
Gošća, koja se izborila za puni povrat, kaže da se boji za druge korisnike koji možda nemaju snage ili sredstava „boriti se protiv ovakvih prevara”. Upozorava da bi uz sve moćnije AI alate manipulirane fotografije bez rigorozne kontrole mogle postati uobičajeno sredstvo za iznuđivanje novca od putnika.