Kremlj je u utorak s rezervom dočekao prijedlog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija o uskrsnom „energetskom primirju”, kojim bi Kijev privremeno zaustavio napade na rusku naftnu infrastrukturu ako Moskva prekine raketirati ukrajinsku elektroenergetsku mrežu.
Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da „u Zelenskijevim izjavama nismo vidjeli nikakvu jasno formuliranu inicijativu vezano uz uskrsno primirje” te naglasio kako se Moskva umjesto kratkotrajnog zatišja zalaže za „sveobuhvatni mirovni sporazum”. Dodao je da će „cijena mira za Kijev biti veća što Zelenskij bude više odugovlačio”.
Peskov je istodobno upozorio da će Rusija odgovoriti ako druge države „daju zračni prostor za provođenje neprijateljskih, terorističkih aktivnosti protiv Ruske Federacije”. Njegove riječi uslijedile su nakon serije ukrajinskih udara dronovima na baltičke luke Ust-Lugu i Primorsk, ključne točke ruskog izvoza nafte. Kremlj tvrdi da vojska „pomno prati razvoj događaja” i radi na zaštiti infrastrukture, iako priznaje da je „nemoguće osigurati stopostotnu zaštitu od terorističkih napada”.
Pad dronova nad Baltičkom regijom
U noći na utorak obrambene snage Estonije i Latvije registrirale su „stranu” aktivnost bespilotnih letjelica u blizini svojih granica s Rusijom. Estonski pukovnik Uku Arold ocijenio je da je „vrlo vjerojatno riječ o ukrajinskim dronovima koji su zalutali”. Ostaci najmanje jednog drona pronađeni su u estonskoj županiji Tartu, dok je Latvija priopćila da uočen dron nije povrijedio njezin zračni prostor.
Sličan se incident dogodio i Finskoj, gdje se u nedjelju srušio ukrajinski dron s neeksplodiranom bojevom glavom – prvi put da je rat dosegao finsko tlo. Finski premijer Petteri Orpo kazao je da je „u posljednjim tjednima Ukrajina napala ruske naftne luke u Finskom zaljevu s više od 2500 dronova”, ali je naglasio da ništa ne upućuje na izravnu vojnu prijetnju Finskoj. Helsinška je vlada ipak podigla razinu pripravnosti svojih oružanih snaga i granične straže.
Ukrajina pojačava pritisak
Kijev je posljednjih mjesec dana intenzivirao napade na ruske rafinerije i izvozne rute kako bi, prema vlastitom tumačenju, oslabio vojno gospodarstvo Moskve. Iako je Zelenskij izrazio spremnost na uskrsno zatišje, Kremlj zasad ne pokazuje volju za parcijalni dogovor, tražeći umjesto toga sveobuhvatne političke ustupke.
S porastom broja zalutalih dronova iznad Baltika raste i nervoza članica NATO-a na istočnom krilu, dok Moskva i Kijev nastavljaju razmjenjivati prijetnje uoči pravoslavnog Uskrsa. Dok se energetska infrastruktura obiju strana nalazi pod udarom, za sada nema naznaka da bi privremeno „energetsko primirje” moglo zaživjeti na bojištu.