Projekt Korešnica, koji je na javnom natječaju izradio nagrađivani arhitekt Hrvoje Njirić, predviđa izgradnju suvremenoga i planski uređenog naselja na pedesetak minuta vožnje od središta Splita. Na oko 15 hektara državnog zemljišta zamislilo bi se 1 141 stambena jedinica za približno 4 000 stanovnika. Zgrade ne bi prelazile tri do četiri kata, a cijeli bi kompleks bio organiziran poput samostalnog urbanog „džepa” s nizom sadržaja:
• „sjeverni bedem” nižih kuća i drvoreda koji bi štitio od bure
• prirodni potok kao središnji krajobrazni motiv
• trgovački centar s otvorenom tržnicom
• crkva i pastoralni prostori
• knjižnica, ambulanta, vrtić i podzemne garaže
• javni parkovi te poslovni i ugostiteljski prostori u prizemljima stambenih zgrada
Cilj: priuštivi stanovi Ideja gradske i državne razine jest ponuditi stanove po pristupačnijim cijenama, no sama lokacija donosi dva ozbiljna izazova. Građenje u kršu znatno poskupljuje investiciju, što dovodi u pitanje koncept „socijalnog” stanovanja. Drugi problem je infrastruktura: prometnice su uske i nedovoljno povezane, a iako su vodovod i kanalizacija približeni kroz projekt Aglomeracije, radovi na cestama zasad ne prate taj tempo.
Otpor iz Žrnovnice Korešnica administrativno pripada mjesnom odboru Žrnovnica, u kojem živi oko 3 000 ljudi. Dio mještana strahuje da bi novo naselje „progutalo” njihovu zajednicu i dodatno opteretilo ionako skromnu cestovnu mrežu. Slične pobune u okolici Splita nisu rijetkost – Kaštelani su, primjerice, godinama kočili željezničku vezu između zračne luke i gradske luke, kao i dodatni priključak na autocestu.
Što ako projekt propadne? Istodobno, Splitu kronično nedostaje stambenog prostora, a privatni investitori već na rubovima Korešnice grade vile s bazenima. Urbanisti upozoravaju da bi, u slučaju odustajanja od javnog projekta, prostor mogao postati još jedno neplansko naselje nalik onome što se posljednjih godina događa u Sirobuji.
Sljedeći koraci Gradske vlasti zasad nisu objavile konkretan hodogram niti izvor financiranja koji bi mogao pomiriti visoke građevinske troškove i socijalni karakter stanova. Bez jasnih odgovora o cestovnoj mreži, javnom prijevozu i modelu subvencija, ambiciozno zamišljena Korešnica ostaje na raskrižju između vizije i skepsa.